Današnji sveti zaštitnik Aurelije Augustin, filozof, teolog i crkveni naučitelj rodio se 13. studenog 354. u Tagasti, u sjevernoafričkoj rimskoj pokrajini Numidiji (danas Souk Ahras, Alžir). Jedan od najvažnijih latinskih crkvenih otaca i veliki zapadni crkveni naučitelj, bio je sin rimskog dekuriona, poganina Patricija i majke kršćanke, svete Monike. U Kartagi je studirao gramatiku, dijalektiku, retoriku, aritmetiku, geometriju, astronomiju i glazbu. U mladosti se priklonio dualističkom maniheizmu i živio razvratnim životom. Tada je dobio i nezakonitog sina Adeodata. Nakon završenog studija otvorio je govorničku školu u Tagasti i zatim predavao u Kartagi, a 383. preuzeo mjesto učitelja govorništva u Milanu. Za njim je u Italiju došla i njegova brižna majka Monika. Potaknut propovijedima milanskog biskupa Ambrozija i majčinim molitvama, postao je 23. travnja 387. kršćaninom. Krstio ga je sveti Ambrozije, zajedno s njegovim sinom Adeodatom. Vratio se potom u Afriku gdje je 391. zaređen za svećenika, a 396. postao biskup u Hiponu (danas Hannaba u Alžiru). U tom gradu preminuo je na današnji dan, 28. kolovoza 430, u vrijeme kada su Vandali opsjedali grad. Tijelo mu je zatim preneseno najprije na Sardiniju, a poslije u Paviju.
Napisao je više od 100 djela od kojih su najbrojnija tumačenja svetopisamskih tekstova i propovijedi, zatim teološka i polemička djela protiv krivovjernika. Najčitanije mu je djelo „Ispovijesti“, neka vrsta duhovne biografije, a najvažnije „O Božjoj državi“, u kojem iznosi svojevrsnu filozofiju i teologiju povijesti. „Ispovijesti“ započinju poznatom rečenicom: „Za sebe si nas stvorio, Bože, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u Tebi“! O Augustinu govore mnoge legende, od kojih navodimo tek jednu. Dok je, razmišljajući o Bogu šetao uz more, opazio je dječaka kako školjkom pretače more u jamu pijeska. Augustin ga je upitao što to radi, a dječak je odgovorio: „Isto što i ti; ti želiš shvatiti neizmjernog Boga, a ja želim izgrabiti more.“ Kao filozof i teolog imao je velik utjecaj na cjelokupni razvoj zapadnoeuropske misli. Proglašen je 1298. crkvenim naučiteljem, kao jedan od „velikih doktora Zapadne crkve“. Po njemu su nazvani brojni gradovi (među njima i Saint Augustine u Floridi), a zaštitnik je pivara, tiskara, teologa, očnih bolesnika, Vallette na Malti te brojnih biskupija, gradova, naselja, udruga, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Velika, Bočkinci kod Marijanaca, Jamno kod Bednje, Mutilić kod Udbine, Belej na Cresu, Sveta Nedjelja na Hvaru, sjemenište u Subotici). Istaknutu ulogu u povijesti Crkve imaju redovnici augustinci, koji slijede monaška pravila svetog Augustina, svoga zaštitnika. Tijekom stoljeća augustinci su se razgranali u nekoliko redova i skupina (fratri pustinjaci, regularni kanonici, bosonogi augustinci), a nekoć su uspješno djelovali i u hrvatskim krajevima. Hrvatskoj su dali više biskupa, uglednih propovjednika, profesora i diplomata, a augustinac pustinjak bio je i hrvatski blaženik Gracija iz Mula (1438-1508).
