hands ruke cathopic
Papa Franjo je 13. svibnja primio u audijenciju izvanredne i opunomoćene veleposlanike pri Svetoj Stolici pet zemalja: Islanda, Bangladeša, Sirije, Gambije i Kazahstana. U svojem se govoru posebno spomenuo – kako je rekao – voljenoga sirijskog naroda koji se još uvijek oporavlja od nedavnoga snažnog potresa, usred stalnoga trpljenja prouzročenoga oružanim sukobom. Promatrajući stanje u svijetu, čak bi nas i površan pogled mogao uznemiriti i obeshrabriti – primijetio je Sveti Otac te dodao:

Mislimo na Sudan, Demokratsku Republiku Kongo, Mjanmar, Libanon i Jeruzalem, koji se suočavaju sa sukobima i neredima. Haiti i dalje prolazi kroz ozbiljnu društvenu, gospodarsku i humanitarnu krizu. Zatim, tu je, naravno, i rat koji je u tijeku u Ukrajini, koji je donio neizrecivo trpljenje i smrt. Osim toga, vidimo porast toka prisilnih migracija, učinke klimatskih promjena i veliki broj naše braće i sestara diljem svijeta koji još uvijek žive u siromaštvu zbog nedostatka pristupa pitkoj vodi, hrani, osnovnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i dostojnom radu. Nedvojbeno vlada sve veća neravnoteža u globalnom gospodarskom sustavu.

Kada ćemo naučiti da smo jedna ljudska obitelj?

Osvrćući se na mnoga kritična pitanja koja uzrokuju velike patnje stanovništva brojnih zemalja, Papa je postavio niz pitanja koja se odnose na sve ljude:

Kad ćemo iz povijesti naučiti da putovi nasilja, ugnjetavanja i neobuzdane ambicije za osvajanjem zemalja ne služe općem dobru? Kad ćemo naučiti da je ulaganje u dobrobit ljudi uvijek bolje od trošenja resursa na izradu smrtonosnoga oružja? Kad ćemo naučiti da su društvena, gospodarska i sigurnosna pitanja međusobno povezana? Kad ćemo naučiti da smo jedna ljudska obitelj koja doista može napredovati samo kada su svi njezini članovi poštovani, zbrinuti i sposobni dati svoj prinos na originalan način? Sve dok ne postanemo toga svjesni, nastavit ćemo živjeti ono što sam nazvao trećim svjetskim ratom koji se vodi u dijelovima.

Veleposlanici, muškarci i žene dijaloga i nade

Sveti je Otac također istaknuo da se u svijetu trebaju bilježiti i hvalevrijedni rezultati, poput izvanrednoga tehnološkog i znanstvenog napretka ili već poduzetih koraka za rješavanje društvenih pitanja i za razvoj međunarodnoga prava. Ali – primijetio je – to ne može dovesti do osjećaja zadovoljstva ili, još gore, do ravnodušja prema aktualnoj situaciji u svijetu. Osim toga, valja osigurati da svi mogu imati koristi od tih postignuća i razvoja – napomenuo je te istaknuo da trebamo također ostati optimisti i odlučni u vjeri da je ljudska obitelj u stanju uspješno se suočiti s izazovima našega vremena.

Osvrćući se potom na službu veleposlanikâ, rimski je biskup prije svega istaknuo kako je riječ o vrlo staroj i plemenitoj službi, te da je taj izraz upotrijebio apostol Pavao govoreći o onima koji naviještaju Isusa Krista.

Kao muškarac ili žena dijaloga, graditelj mostova, veleposlanik može biti lik nade. Nade u konačnu dobrotu čovječanstva. Nade da je zajednički teren moguć, jer smo svi dio ljudske obitelji. Nade da se nikada neće izreći posljednja riječ kako bi se izbjegao sukob ili kako bi ga se riješilo mirnim putem. Nade da mir nije neostvaren san. Iako nastavlja vjerno služiti svojoj domovini, veleposlanik nastoji ostaviti po strani nepotrebne emocije i prevladati ukorijenjena stajališta, kako bi pronašao prihvatljiva rješenja. To svakako nije lak zadatak. Glas razuma i pozivi na mir često padaju u prazno. Aktualna situacija u svijetu, međutim, samo dodatno ističe potrebu da veleposlanici i njihovi kolege budu zagovornici dijaloga, pobornici nade.

Zauzimanje Svete Stolice

Na kraju je napomenuo da Sveta Stolica cijeni važnu ulogu veleposlanikâ te da se obvezuje štititi nepovredivo dostojanstvo svake osobe, promicati opće dobro i podupirati ljudsko bratstvo među svim narodima. Ta nastojanja, koja ne uključuju postizanje političkih, komercijalnih ili vojnih ciljeva, ostvaruju se provođenjem pozitivne neutralnosti – objasnio je papa Franjo te dodao da to Svetoj Stolici daje dobro definiran položaj u međunarodnoj zajednici koji joj omogućuje bolje pridonositi rješavanju sukoba i drugih pitanja.

 


Izvor: Vatican News - al; aa

Foto: Cathopic

Radio Marija

04:30 Duhovno pomoći čovjeku - emisija djelatnika i suradnika Centra za duhovnu pomoć - tema: Iz besmisla u radovanje životu - hagioterapijskim koracima; ur. i vod.: Slavica Črnac i Kristina Jurković
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba
06:00 Kraljice Neba; Molitva prije rada

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Judine škude (Mt 26,14-25)

Danas, u srijedu Velikoga tjedna u središtu evanđelja stoji izdaja i Judine škude. Evanđelju po Mateju zahvaljujemo precizan podatak o 30...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.