pope 5519250 1920

U razgovoru s novinarima u zrakoplovu na povratku s apostolskoga putovanja, iz Budimpešte u Rim, papa Franjo je govorio o prihvatu; o miru koji se stvara otvarajući kanale prijateljstva, a nikada zatvaranjem; o naporima Svete Stolice da omogući primirje u Ukrajini i povratak ukrajinske djece iz Rusije, kao i o svojoj nedavnoj hospitalizaciji i oporavku

Zauzimanje Svete Stolice da olakša povratak u domovinu ukrajinske djece odvedene u Rusiju tijekom rata, mir, kontakti s Kremljom i ekumenski dijalog, kratki osvrt na zdravlje nakon hospitalizacije u klinici Gemelli prije Cvjetnice, kao i vraćanje ostataka Partenona Grčkoj, bile su teme o kojima je papa Franjo razgovarao s novinarima tijekom leta na povratku iz Budimpešte u Rim, po završetku njegova 41. apostolskog putovanja.

Europa treba pokazati da je Europska unija

Što se tiče migracija Sveti Otac smatra da je to problem koji Europa treba uzeti u svoje ruke, budući da najviše trpi pet zemalja: Cipar, Grčka, Malta, Italija i Španjolska, jer su mediteranske zemlje i tamo se iskrcava većina migranata. Stoga, ako Europa ne preuzme brigu o tomu, o pravednoj raspodjeli migranata, problem će biti samo tih zemalja. Mislim da Europa treba pokazati da je Europska unija i po tom pitanju – napomenuo je te spomenuo još jedan problem povezan s migracijama, a to je natalitet.

Dobro proveden migracijski program koji se provodi po modelu koji su neke zemlje imale s migracijama, poput Švedske u vrijeme latinskoameričkih diktatura, može – prema Papinim riječima – pomoći zemljama s niskom stopom nataliteta, kao što su, primjerice, Italija i Španjolska.

Spremnost za pomoć u mirovnom procesu

Osvrnuvši se na susret u Budimpešti s metropolitom Hilarionom, Papa je rekao da je potrebno održavati te odnose, jer kada je riječ o ekumenizmu, valja imati ispruženu ruku prema svima, a i prihvatiti ruku koja nam se pruža. Spomenuo je i susret s patrijarhom Kirilom koji se trebao održati prošle godine u Jeruzalemu, ali je odgođen zbog rata. On se treba održati – rekao je napominjući da je spreman učiniti sve što je potrebno kako bi se ubrzao mirovni proces u Ukrajini.

Svjetski susret mladih u Lisabonu

Na pitanje novinara hoće li, s obzirom na zdravlje, ići u kolovozu u Lisabon, papa Franjo je potvrdio svoju prisutnost na Svjetskom susretu mladih. Što se pak tiče hospitalizacije u tjednu prije Cvjetnice, kazao je da bila riječ o jakoj akutnoj upali pluća, ali je njegov organizam dobro reagirao na terapiju. Spomenuo je također i druga putovanja koja su na programu: u Marseille i Mongoliju.

Povrat fragmenata s Partenona

Veliki je odjek imala i Papina ekumenska gesta kada je nedavno, u ime Vatikanskih muzeja, darovao Grčkoj tri fragmenta skulpturâ s Partenona. Novinare je zanimalo je li spreman za druge takve geste. Odgovarajući, Sveti je Otac prije svega podsjetio na sedmu Božju zapovijed: ako si ukrao, moraš vratiti! Bila je to ispravna gesta, to je trebalo učiniti – rekao je ali pritom upitao: Što ako Egipćani sutra zatraže obelisk, što ćemo učiniti? Stoga, u mjeri u kojoj se može vratiti, to je potrebno učiniti. Katkada to nije moguće, nema političke ili konkretne mogućnosti. Ali, u mjeri u kojoj se može vratiti, molim vas, učinite to – rekao je papa Franjo.

Vraćanje ukrajinske djece u domovinu

Posljednje se pitanje odnosilo na zahtjev ukrajinskoga Premijera za pomoć Svetoga Oca da se vrate ukrajinska djeca prisilno odvedena u Rusiju. Na pitanje novinarke misli li mu pomoći, Papa je kazao da je Sveta Stolica već posredovala u nekim razmjenama zarobljenika. Učinjeno je to preko veleposlanstva i dobro je prošlo, stoga mislim da može dobro proći i to – kazao je ističući da je Sveta Stolica voljna to učiniti jer je to ispravno, pravedno, stoga moramo pomoći da to ne bude casus belli, nego ljudski slučaj. To je više problem ljudskosti nego problem ratnoga plijena ili ratne deportacije. Sve ljudske geste pomažu, dok one okrutne ne. Moramo učiniti sve što je u ljudskoj moći – istaknuo je rimski biskup te se pritom spomenuo žena koje dolaze s djecom, jer su njihovi muževi poginuli ili se bore u ratu. Istina je, u ovom im se trenutku pomaže, ali ne valja izgubiti entuzijazam za pružanje pomoći, jer u tom slučaju te žene ostaju bez zaštite. Budimo pozorni da ne izgubimo tu pozornost za pomoć izbjeglicama – potaknuo je na kraju papa Franjo.

 


Izvor: Vatican News - aa

Foto: Cathopic

Radio Marija

18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.