Ne tratiti; tomu nas uče siromasi duhom, koji su među onima koje, u odlomku Evanđelja po Mateju iz liturgije na IV. nedjelju kroz godinu, Isus naziva blaženima. Istaknuo je to papa Franjo u podnevnom nagovoru, objašnjavajući da su siromasi duhom oni koji znaju da nisu sami sebi dovoljni, i žive kao 'Božji prosjaci'; osjećaju da ga trebaju i prepoznaju da dobro dolazi od njega, kao dar, kao milost. Tko je siromah duhom, naime, cijeni ono što prima – dodao je Papa – zato želi da nijedan dar ne bude protraćen; siromasi duhom nastoje ništa ne rasipati. Isus nas također uči da ne rasipamo; primjerice, kada nakon umnažanja kruhova i riba, traži da se skupe ostaci hrane kako se ništa ne bi bacilo.
Ne rasipati omogućuje nam da cijenimo vrijednost samih sebe, ljudi i stvari. No, nažalost, to je načelo koje se često zanemaruje, osobito u bogatijim društvima, u kojima prevladava kultura rasipanja i bacanja.
Izazovi protiv rasipanja
Protiv mentaliteta rasipanja Sveti Otac nudi tri izazova: ne rasipati dar koji smo mi sami, ne rasipati darove koje imamo i ne odbacivati ljude. Prije svega valja početi od sebe.
Svatko je od nas jedno dobro, bez obzira na krjeposti koje posjeduje. Svaka žena, svaki muškarac bogat je ne samo talentima, nego i dostojanstvom, ljubljen/a je od Boga, vrijedan/na je, dragocjen/a je. Isus nas podsjeća da nismo blaženi zbog onoga što imamo, nego zbog onoga što jesmo.
Dakle, pravo je siromaštvo kad se čovjek prepusti i preda, rasipa samoga sebe. Moramo se stoga boriti, uz Božju pomoć, protiv napasti da se smatramo nedoraslima, pogrešnima i da sažalijevamo same sebe.
Danas se baci otprilike trećina proizvedene hrane
Što se tiče rasipanja onoga što imamo, Papa je podsjetio da se svake godine u svijetu protrati otprilike trećina ukupno proizvedene hrane.
I to dok mnogi gladuju! Stvorena se dobra ne smije koristiti na taj način; dobra se moraju čuvati i dijeliti, kako nikomu ne bi nedostajalo ono što je potrebno. Nemojmo rasipati ono što imamo, nego širimo ekologiju pravednosti i milosrđa!
Ljude ne smijemo odbacivati
Kultura odbacivanja pak iskorištava osobe i odbacuje ih kada više nisu potrebne, zanimljive ili kada postanu prepreka. Na taj se način postupa ponajviše s najslabijima – primijetio je rimski biskup te dodao – s nerođenom djecom, starijim osobama, ljudima u potrebi i obespravljenima.
Ali ljude se ne smije odbacivati, nikada! Svatko je svet i jedinstven dar, u svakoj životnoj dobi i u svakom stanju. Poštujmo i promičimo život uvijek!
Razmišljati o vlastitom stilu života
Papa je stoga potaknuo sve da se pitaju o tomu kako se živi siromaštvo duha, o prostoru koji Bog ima u našem životu, smatramo li ga svojim bogatstvom i vjerujemo li da nas On voli ili se odbacujemo s tugom, zaboravljajući da smo dar. Osim toga, pozvao je na odgovornu uporabu stvari, te tako i na pozornost da ne rasipamo. Na kraju je papa Franjo potaknuo na ispit savjesti o vlastitoj spremnosti da podijelimo dobra s drugima, o tomu kako se odnosimo prema najslabijima – „dragocjenim darovima koje Bog traži da čuvam“ – te mislimo li na one koji su lišeni najpotrebnijega.
Žalost zbog događaja u Svetoj zemlji, Gorskom Karabahu i Ukrajini
Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja Papa je izrazio zabrinutost zbog eskalacije nasilja u Svetoj zemlji te uputio snažan apel dvjema vladama i međunarodnoj zajednici da odmah, bez odgađanja pronađu putove za traženje mira. Spomenuo je potom blokiranu situaciju u području Gorskoga Karabaha gdje vlada vrlo teška humanitarna kriza. Papa je podsjetio također i na Svjetski dan borbe protiv gube koji se obilježava upravo danas. Uz Svetoga se Oca danas na prozoru Apostolske palače pojavilo i dvoje mladih članova Katoličke akcije, koji su se okupili na Trgu svetoga Petra povodom godišnje Karavane mira. Ponovno je, i preko njihovih glasova, poželio da završi rat u Ukrajini.
