U nedjeljnom nas podnevnom nagovoru papa Franjo poziva da učimo od siromaha duhom, koji prepoznaju dobro koje dolazi od Boga i cijene ono što primaju. Potiče također da cijenimo vrijednost nas samih, te drugih ljudi i stvari; to je načelo – primijetio je Papa – koje se često zanemaruje, prije svega u bogatijim društvima. Svaku osobu valja smatrati svetim i jedinstvenim darom

Ne tratiti; tomu nas uče siromasi duhom, koji su među onima koje, u odlomku Evanđelja po Mateju iz liturgije na IV. nedjelju kroz godinu, Isus naziva blaženima. Istaknuo je to papa Franjo u podnevnom nagovoru, objašnjavajući da su siromasi duhom oni koji znaju da nisu sami sebi dovoljni, i žive kao 'Božji prosjaci'; osjećaju da ga trebaju i prepoznaju da dobro dolazi od njega, kao dar, kao milost. Tko je siromah duhom, naime, cijeni ono što prima – dodao je Papa – zato želi da nijedan dar ne bude protraćen; siromasi duhom nastoje ništa ne rasipati. Isus nas također uči da ne rasipamo; primjerice, kada nakon umnažanja kruhova i riba, traži da se skupe ostaci hrane kako se ništa ne bi bacilo.

Ne rasipati omogućuje nam da cijenimo vrijednost samih sebe, ljudi i stvari. No, nažalost, to je načelo koje se često zanemaruje, osobito u bogatijim društvima, u kojima prevladava kultura rasipanja i bacanja.

Izazovi protiv rasipanja

Protiv mentaliteta rasipanja Sveti Otac nudi tri izazova: ne rasipati dar koji smo mi sami, ne rasipati darove koje imamo i ne odbacivati ljude. Prije svega valja početi od sebe.

Svatko je od nas jedno dobro, bez obzira na krjeposti koje posjeduje. Svaka žena, svaki muškarac bogat je ne samo talentima, nego i dostojanstvom, ljubljen/a je od Boga, vrijedan/na je, dragocjen/a je. Isus nas podsjeća da nismo blaženi zbog onoga što imamo, nego zbog onoga što jesmo.

Dakle, pravo je siromaštvo kad se čovjek prepusti i preda, rasipa samoga sebe. Moramo se stoga boriti, uz Božju pomoć, protiv napasti da se smatramo nedoraslima, pogrešnima i da sažalijevamo same sebe.

Danas se baci otprilike trećina proizvedene hrane

Što se tiče rasipanja onoga što imamo, Papa je podsjetio da se svake godine u svijetu protrati otprilike trećina ukupno proizvedene hrane.

I to dok mnogi gladuju! Stvorena se dobra ne smije koristiti na taj način; dobra se moraju čuvati i dijeliti, kako nikomu ne bi nedostajalo ono što je potrebno. Nemojmo rasipati ono što imamo, nego širimo ekologiju pravednosti i milosrđa!

Ljude ne smijemo odbacivati

Kultura odbacivanja pak iskorištava osobe i odbacuje ih kada više nisu potrebne, zanimljive ili kada postanu prepreka. Na taj se način postupa ponajviše s najslabijima – primijetio je rimski biskup te dodao – s nerođenom djecom, starijim osobama, ljudima u potrebi i obespravljenima.

Ali ljude se ne smije odbacivati, nikada! Svatko je svet i jedinstven dar, u svakoj životnoj dobi i u svakom stanju. Poštujmo i promičimo život uvijek!

Razmišljati o vlastitom stilu života

Papa je stoga potaknuo sve da se pitaju o tomu kako se živi siromaštvo duha, o prostoru koji Bog ima u našem životu, smatramo li ga svojim bogatstvom i vjerujemo li da nas On voli ili se odbacujemo s tugom, zaboravljajući da smo dar. Osim toga, pozvao je na odgovornu uporabu stvari, te tako i na pozornost da ne rasipamo. Na kraju je papa Franjo potaknuo na ispit savjesti o vlastitoj spremnosti da podijelimo dobra s drugima, o tomu kako se odnosimo prema najslabijima – „dragocjenim darovima koje Bog traži da čuvam“ – te mislimo li na one koji su lišeni najpotrebnijega.

Žalost zbog događaja u Svetoj zemlji, Gorskom Karabahu i Ukrajini

Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja Papa je izrazio zabrinutost zbog eskalacije nasilja u Svetoj zemlji te uputio snažan apel dvjema vladama i međunarodnoj zajednici da odmah, bez odgađanja pronađu putove za traženje mira. Spomenuo je potom blokiranu situaciju u području Gorskoga Karabaha gdje vlada vrlo teška humanitarna kriza. Papa je podsjetio također i na Svjetski dan borbe protiv gube koji se obilježava upravo danas. Uz Svetoga se Oca danas na prozoru Apostolske palače pojavilo i dvoje mladih članova Katoličke akcije, koji su se okupili na Trgu svetoga Petra povodom godišnje Karavane mira. Ponovno je, i preko njihovih glasova, poželio da završi rat u Ukrajini.

(Vatican News - tc; aa)

Radio Marija

11:15 Glazba
11:35 Virovitička panorama - ur. i vod.: Božidar Biondić
11:50 Glazba
12:00 Kraljice Neba; Molitva - Srednji čas

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.