25 godina Radio Marije

cathopic 1516718165600632

U zrakoplovu na povratku iz Bahreina papa Franjo je govorio o Ukrajini i o brojnim sukobima u svijetu. Govorio je o prijateljstvu s velikim imamom Al-Auhara, o tomu koliko je važno dati ženama prava i jednakost, o migrantima na brodovima, o zlostavljanju maloljetnika. Njemačkim je katolicima poručio: „Njemačka već ima veliku Evangeličku Crkvu, ne bih želio još jednu“



Jučer je završilo Papino 39. apostolsko putovanje u inozemstvo, u okviru kojega je posjetio Bahrein. Papa Franjo je, kao obično, na povratku u zrakoplovu razgovarao s novinarima koji su putovali s njim i odgovarao na njihova pitanja.

Putovanje susreta


Prvo je pitanje postavila novinarka Bahreinske novinske agencije, te se Sveti Otac osvrnuo na upravo završeni posjet toj zemlji te istaknuo da je to bilo putovanje susreta, jer je njegova svrha bila upravo biti u međureligijskom dijalogu s islamom i u ekumenskom dijalogu s patrijarhom Bartolomejem.

S muslimanskoga stajališta, pozorno sam slušao govore velikog imama te me pogodio način na koji je on toliko inzistirao na unutarislamskom dijalogu, i to ne kako bi se izbrisale razlike, nego u svrhu boljega razumijevanja i zajedničkoga rada. Mi kršćani imamo pomalo ružnu povijest razlika koje su as dovele do vjerskih ratova. Sada, zahvaljujući Bogu, nakon Koncila, došlo je do približavanja te možemo razgovarati i raditi zajedno, a to je važno, to je svjedočanstvo činjenja dobra drugima – istaknuo je Papa te posebno spomenuo zajedničku brigu svih, odnosno očuvanje svega stvorenoga.

 

Dokument o ljudskom bratstvu i stanje u Libanonu


Odgovarajući novinaru iz Libanona rimski je biskup govorio o Dokumentu o ljudskom bratstvu, potpisanom zajedno s velikim imamom Al-Azhara u Abu Dhabiju prije tri godine, te objasnio da je ideja o sastavljanju tog dokumenta rođena na jednom zajedničkom prijateljskom objedu u Vatikanu, a – kako je rekao – susret u Abu Dhabiju iskoristili smo kako bismo ga objavili.

Nastavio sam potom razmišljati o tom dokumentu koji je tako postao temelj enciklike „Fratelli tutti“ u kojoj sam pisao o ljudskom prijateljstvu – dodao je Sveti Otac. Vjerujem da se ne može razmišljati o takvom putu ne razmišljajući o posebnom Gospodinovom blagoslovu. Mislim da je dobro da znate kako je Gospodin nadahnuo taj put.

Što se pak tiče Libanona, Papa je istaknuo da je ta zemlja poruka i da ima vrlo veliko značenje za sve nas. Uputio je pritom apel libanonskim političarima da ostave po strani osobne interese, te da se usredotoče na zemlju i dogovore. Libanon valja poduprijeti, pomoći mu da vrati svoju veličinu – kazao je te potaknuo sve na molitvu za tu zemlju.

Pravā ženā


Papa Franjo je potom opširno govorio o pravima žena te upitao zašto se žena mora toliko boriti za svoja prava? Jednakost između muškaraca i žena još nije općenito pronađena, zato se događa da se žene smatraju drugorazrednima. Moramo se i dalje boriti za to, jer žene su dar. Bog je stvorio jednake muškarca i ženu. Sva prava žena proizlaze iz te jednakosti – istaknuo je Papa te dodao – Društvo koje nije u stanju staviti ženu na njezino mjesto, ne napreduje. (…) Žene imaju drugačiji dar. One znaju upravljati stvarima na drugačiji način koji nije inferioran, nego komplementaran. (…) Društvo koje briše žene iz javnoga života, društvo je koje samo sebe osiromašuje. Važna su, naime, jednaka prava, ali i jednake mogućnosti – istaknuo je Papa.

Ukrajina


Što se tiče rata u Ukrajini, Sveti je otac istaknuo da je Vatikan sve pozorno prati te spomenuo svoj posjet ruskom veleposlanstvu i telefonske razgovore s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Napomenuo je da osjeća veliku naklonost prema ruskom i prema ukrajinskom narodu, ističući ruski humanizam i Dostojevskoga koji nas i danas – kako je rekao – potiče na razmišljanje o kršćanstvu.

Iskorištavajući pitanje Ukrajini, želio bih se požaliti: u jednom stoljeću tri svjetska rata! Onaj od 1914. do 1918., onaj od 1939. do 1945. i sada ovaj! To je svjetski rat, jer istina je da kada imperiji oslabe, osjećaju potrebu za ratom kako bi se osjetili snažni, a i kako bi prodavali oružje – napomenuo je Papa, a potom spomenuo i druge dijelove svijeta u kojima se već godinama vode sukobi, kao što je Jemen, Mjanmar, Etiopija, Sirija. Zato vi, novinari, molim vas, budite mirotvorci, govorite protiv ratova, borite se protiv rata. Molim vas to kao brat – potaknuo je Sveti Otac.

Zlostavljanje maloljetnika i migranti


Odgovarajući na pitanja o zlostavljanju maloljetnika i o migrantima, papa Franjo je javno zahvalio kardinalu O'Malleyju koji je naslutio potrebu da se pitanje zlostavljanja institucionalizira ustanovljujući Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika, te istaknuo da je Crkva u tomu odlučna. Riječ je o procesu koji se hrabro provodi, jer želja je Crkve da sve razjasni. Prva stvar koju trebamo osjetiti jest sram – rekao je Papa te dodao – Vjerujem da je sram milost.

Što se pak tiče migranata, papa Franjo je ponovno istaknuo da njih valja prihvatiti, pratiti, promicati i integrirati. Osim toga, svaka se vlada Europske unije treba dogovoriti koliko migranata može primiti. Život se mora spasiti. Znate li da je Mediteran danas groblje? – upitao je, a potom napomenuo da se o migrantskoj politici valja dogovoriti među svim zemljama. Odgovornost je europska – istaknuo je te posebno spomenuo odgovornost u odnosu na Afriku. Problem migranata valja riješiti u Africi. Europa treba nastojati napraviti razvojne planove za Afriku – rekao je Papa.

Što Crkva u Njemačkoj može naučiti od Crkve u Bahreinu?


Njemačkoga je novinara zanimalo može li Crkva u Njemačkoj nešto naučiti od malenoga stada koje su vidjeli u Bahreinu, papa Franjo je prije svega istaknuo da Njemačka ima veliku i lijepu Evangeličku Crkvu, te stoga ne bi želio imati još jednu koja sigurno ne bi bila tako dobra kao ona. Papa želi katoličku Crkvu u bratstvu s Evangeličkom Crkvom. Ponekad izgubimo religiozni osjećaj naroda, svetog, vjernog naroda Božjeg, pa zapadnemo u etičke rasprave – rasprave o okolnostima, rasprave koje imaju teološke implikacije, ali nisu bit teologije.

Valja vidjeti što osjeća sveti Božji narod? Valja vidjeti tu jednostavnu vjernost koju možete naći kod djedova i baka. Ne kažem da se treba vratiti; ali valja ići na izvor nadahnuća, na korijene. Svi mi imamo povijest vjerskih korijena; i narodi ih imaju, stoga ih valja ponovno otkriti! – kazao je Papa te istaknuo da je bit vjere susret sa živim Isusom Kristom. Iz tog susreta proizlazi hrabrost za odlazak na periferije, čak i na moralne periferije ljudi, kako bismo im pomogli. Ali, ako nema susreta s Isusom Kristom, postojat će samo etika prerušena u kršćanstvo – istaknuo je na kraju papa Franjo.

(Vatican News - aa)

Radio Marija

02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Stranac bijah i primiste me! – tema: ss. bazilijanki s ukrajincima u Hrvatskoj; gošća: s. Veronika Galatan, ukrajinka; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice
04:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva predanja u bolesti

Molitva predanja u bolestiGospodine, bolest je pokucala na vrata moga života, istrgnula me iz posla i premjestila u svijet bolesnih. Gospodine, teško...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2023
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.