25 godina Radio Marije

P1000763

Na blagdan sv. Rafaela, po starom kalendaru 24. listopada, u samostanu sv. Ane u Velom Varošu u Splitu u sjedištu Splitske provincije sv. Josipa, Družba sestara Služavki Malog Isusa proslavila je svoj 132. rođendan, po želji njezinoga utemeljitelja prvog vrhbosanskog nadbiskupa sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera.

Tim povodom, svečano euharistijsko slavlje u samostanskoj kapelici predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i predsjednik HBK Dražen Kutleša. U koncelebraciji bili su generalni vikar don Franjo-Frankopan Velić, župnik Velog Varoša don Mihael Prović i fra Ante Akrap koji sestrama drži redovite duhovne obnove. Đakonirao je don Ivan Mamić koji je kao dijete bio u vrtiću ˝Mali Isus˝ u samostanu sv. Ane. Kućnim sestrama pridružile su se sestre iz samostana na Bačvicama s predstojnicom s. Agnes Gabrić. Na misi su bile i koordinatorica inicijative „40 dana za život“ Marija Šošić Kulazo, kao i animatorica i članica vrhovne uprave Društva PMI Zrinka Ančić. Pjevale su sestre pod ravnanjem s. Jelene Marević.

p1000730

Nadbiskup Kutleša osvrnuo se u homiliji na arkanđela Rafaela kao pratitelja na putu, koji pruža pomoć u nevoljama i Božji lijek u bolestima, tj. u bolesti duše, tijela i odnosâ. Upozorio je kako i Bogu posvećene osobe rješenja prečesto traže u ljudskome proviđanju, predviđanju, protekcijama, mudrolijama, umjesto da se trude oko ispravna života u skladu s Božjom voljom.

Redovnicama je istaknuo trajni poziv da u utemeljenju Družbe gledaju Božji plan i Božje djelo. „Providnost koja vas je poslala siromasima, koja je nadahnula slugu Božjega nadbiskupa Stadlera ista je Providnost koja vas i danas vodi i potiče da ispravnim i autentičnim redovničkim životom, u svem vašem djelovanju slavite Boga“, rekao je nadbiskup i zahvalio brojnim sestrama koje svojim djelovanjem u nadbiskupijskim ustanovama žive i doprinose svetosti te mjesne Crkve ali i drugih Crkava u Domovini i šire.

Pozvao je sestre da „na srce stave misao da je danas potrebno boriti se i žrtvovati za duše naših bližnjih više i gorljivije negoli za njihove materijalne potrebe. Mnogo je građanskih institucija koje su se sposobnije i spremnije brinuti se za ublažavanje materijalne bijede, ali mi smo suočeni s duhovnim siromaštvom i ranama naših bližnjih“. Rekao je da ga „kao pastira ove Crkve zabrinjava što sve to upravo nas, Bogu posvećene, zatekne nespremnima, nesposobnima dati duhovne lijekove, savjete, poviti rane, pokazati da možemo biti osobe od povjerenja i pomoć ranjenima, poniženima, zlostavljanima, a ne oni koji će ih gurnuti dublje u ponor“ i upozorio da je ta „nespremnost znak naše korumpiranosti, usudio bih se reći, izdaje vlastitog poslanja“.

p1000741

Nadbiskup Kutleša istaknuo je da „živimo u vremenu kad je pred Crkvom zadatak da povrati povjerenje u institucionalnu stvarnost koju je Bog htio i kojom se služi u svijetu“ te da su „redovnice u toj zadaći prve pozvane da majčinskim duhom i nježnošću, osjetljivošću i spremnošću na žrtvu“, stanu u prve redove i svijetu očituju majčinsko lice Crkve. „Ako se budete uljuljale u svoje udobnosti i pogodovale duhu klerikalizma koji zaboravlja siromahe, Bog će i od vas, kao i od nas klerika tražiti visok račun“, poručio je.

Tumačeći Evanđelje po Ivanu o Natanaelovu susretu s Isusom, istaknuo je: „Naše su oči nenavikle na Božja djela. Neprestano nam se dariva i prati sve naše korake. Koliko budemo čistili oči duha i molili za dar vjere, koliko budemo autentičnije živjeli svoj kršćanski, svećenički i redovnički život, toliko će nam se i otkrivati“. Sestrama je stavio u zadaću pitanje „da sin Čovječji sada dođe, bi li našao vjere na zemlji? Koliko bi našao vjere u našim srcima“, zaključivši da će s njima „moliti da u odgovoru koji ćete svjedočiti životom to bude u izobilju“. Na kraju mise nadbiskup je čestitao sestrama 132. rođendan Družbe i podijelio svečani blagoslov.

Po završetku mise, nadbiskup, svećenici, sestre i ostali gosti okupili su se kod obiteljskog stola u blagovaonici samostana, a predstojnica samostana s. Brigita posjetila je nekoliko siromaha iz Varoša podijelivši s njima radost ovog blagdana.

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Stranac bijah i primiste me! – tema: ss. bazilijanki s ukrajincima u Hrvatskoj; gošća: s. Veronika Galatan, ukrajinka; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice
04:15 Glazba
04:30 Predstavljamo župu sv. Ilije proroka u Gradini; gost: vlč. Boris Divković, župnik; ur. i vod.: Božidar Biondić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva predanja u bolesti

Molitva predanja u bolestiGospodine, bolest je pokucala na vrata moga života, istrgnula me iz posla i premjestila u svijet bolesnih. Gospodine, teško...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2023
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.