Nakon mise u Sikstinskoj kapeli i krštenja 16-ero djece, Papa je u nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja nastavio misao iz homilije o izraelskome narodu koji dolazi na Jordan razotkrivenih nogu i duša. Ako ne želimo ostati shrvani svakodnevnim teškoćama, potrebna je molitva – to je način da dopustimo Bogu da djeluje u nama, rekao je 9. siječnja papa Franjo.
Evanđelje nedjeljne liturgije prikazuje početak Isusovog javnog djelovanja. Kako je tumačio papa Franjo u nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja, nakon gotovo trideset godina provedenih u skrovitosti, Isus se ne objavljuje nekim čudom ili počinje propovijedati s katedre. Odlazi na obale Jordana, stane u red s grešnicima koji su došli primiti Ivanovo krštenje. Osvrnuvši se na liturgijski himan koji je spomenuo i prethodno u homiliji na misi u Sikstinskoj kapeli, Papa je spomenuo kako su Izraelci došli ponizno, razotkrivenih duša i nogu. Isus dijeli sudbinu nas grešnika, spušta se prema nama, spušta se do rijeke kao i u ranjenu povijest čovječanstva – uranja u naše vode kako bi ih izliječio i uranja zajedno s nama. Ne drži se iznad nas, nego silazi razotkrivene duše i nogu, poput naroda, rekao je Papa.
Dva trenutka
Sveti Otac je pozvao da se zaustavimo na odlomak u kojem piše kako se Isus, dok prima krštenje, molio (Lk 3, 21). Često je spomenuto u evanđeljima kako je Isus provodio puno vremena u molitvi. Njegova je molitva dijalog, odnos s Ocem. Tako u evanđeoskom odlomku možemo primijetiti „dva trenutka“ u Isusovom životu, napomenuo je. S jedne strane, silazi prema nama u vodama Jordana; s druge uzdiže svoj pogled i srca moleći se Ocu.
Dopustiti Bogu da djeluje u nama
To je velika poruka za nas, istaknuo je papa Franjo. Svi smo uronjeni u životne probleme i mnoge zamršene situacije, pozvani suočiti se s teškim trenucima i izborima koji nas preplavljuju. Ali ako ne želimo ostati shrvani, moramo to uzdići. Upravo to čini molitva, naglasio je Papa. Nije to put bijega, niti čaroban obred ili ponavljanje napamet naučenih pjesama. Molitva je način da dopustimo Bogu da djeluje u nama, da shvatimo što nam želi priopćiti, kako bismo imali snage ići naprijed čak i u najtežim situacijama.
Molitva je ključ koji otvara naša srca Gospodinu. To je dijalog s Bogom, slušanje njegove Riječi, to je štovanje: biti u tišini povjeravajući mu ono što živimo. Ponekad je to i vikanje na Njega, poput Joba, a ponekad je to dati si oduška s Njim. On je Otac, dobro nas razumije, nikad se ne ljuti na nas, kazao je Papa.
Ljubljena Očeva djeca
Molitva rastvara nebo (usp. Lk 3, 21); daje kisik životu, dah čak i usred tjeskobe i pomaže nam da vidimo stvari iz šire perspektiva. Iznad svega, rekao je Papa, omogućuje nam da imamo to isto iskustvo Isusa u Jordanu: osjećamo se kao ljubljena Očeva djeca. Otac i nama kaže, kao što je Isusu u evanđelju: ti si sin moj ljubljeni (usp, r. 22). Djecom smo postali na dan krštenja koje nas je uronilo u Krista i učinilo da postanemo ljubljena djeca Očeva, rekao je Papa, potičući prisutne neka ne zaborave datum svog krštenja te ih potaknuo na promišljanje o vlastitom molitvenom životu. Među brojnim stvarima koje činimo u danu, nemojmo zanemariti molitvu: posvećujmo joj vrijeme, koristimo strelovite zazive koje možemo često ponavljati, čitajmo svakodnevno evanđelje, zaključio je Papa.
(Vatican news – ps)
