Papa Franjo uputio je 23. studenog video poruku povodom općeg zasjedanja Papinskog vijeća za kulturu koji je održan online te pozvao na obnovljeni kršćanski humanizam.
Upravo se na online dimenziju zasjedanja osvrnuo i Papa na početku obraćanja, ističući kako je to postalo znak vremena u kojem živimo. Pandemija je dovela u pitanje mnoge sigurnosti na kojima se temelje naši društveni i ekonomski modeli, otkrivajući krhkosti – u osobnim odnosima, radnim navikama, društvenom životu pa čak i u vjerskoj praksi i sudjelovanju u sakramentima. Iznad svega, ponovno se pojavljuju temeljna pitanja postojanja: pitanje o Bogu i ljudskoj osobi.

Nova humanistička perspektiva
Osvrnuvši se na temu zasjedanja: "Ponovno promišljanje antropologije – nužni humanizam“, Papa je kazao kako su u ovom trenutku povijesti potrebni ne samo novi ekonomski programi i formule protiv virusa, već prije svega nova humanistička perspektiva utemeljena na biblijskoj Objavi, obogaćena nasljeđem klasične tradicije kao i razmišljanja o ljudskoj osobi prisutna u raznim kulturama.

Fluidnost suvremene kulture
Papa je potom podsjetio kako je sv. Pavao VI. rekao 1965. kako Crkva treba odgovoriti na prijetnju sekularnoga humanizam predlaganjem modela Dobroga Pastira koji ima veliko suosjećanje prema ljudskome biću, umjesto da samo osuđuje čovječanstvo i njegove želje da se igra Boga.

Naše je vlastito doba, dodao je, obilježeno krajem ideologija i fluidnošću suvremene kulturne vizije.

Papa je podsjetio i kako Crkva ima još puno toga što može dati svijetu, pozivajući se na koncilski dokument Gaudium et spes. To nas obvezuje da s povjerenjem i hrabrošću priznamo i ocjenjujemo intelektualna, duhovna i materijalna postignuća koja su se pojavila na raznim područjima ljudskog znanja, kazao je.

Preispitati prisutnost u svijetu
Danas, kazao je Papa u poruci, je u tijeku revolucija koja dotiče bitne točke ljudske egzistencije i zahtijeva stvaralački napor u mislima i djelovanju. Postoji strukturna promjena u načina kako razumijemo generaciju, rođenje i smrt. Dovodi se u pitanje specifičnost ljudskoga bića u cjelini stvaranja, naša jedinstvenost u odnosu na druga stvorenja pa čak i u odnosu na strojeve. No, upozorio je Papa, ne možemo se uvijek ograničiti samo na poricanje i kritiku. Od nas se traži da preispitamo svoju prisutnost u svijetu u svijetlu humanističke tradicije: kao službenik života, a ne gospodar, kao graditelj općega dobra s vrijednostima solidarnosti i suosjećanja.

Pitanje o identitetu
Uz pitanje o Bogu, danas se na odlučujući način postavlja pitanje o identitetu osobe, uočio je Papa. Što danas znači biti muškarac ili žena kao komplementarne osobe pozvane da budu međusobno povezane? Što znače riječi "očinstvo“ i "majčinstvo“, istaknuo je među ostalim papa Franjo.

Sveto Pismo, naglasio je Papa, nam nudi bitne koordinate za ocrtavanje antropologije ljudske osobe u odnosu na Boga, u složenosti odnosa između muškarca i žena te u povezanosti s vremenom i prostorom u kojem živimo. Biblijski humanizam, u plodnom dijalogu s vrijednostima klasične grčke i latinske misli, iznjedrio je uzvišenu viziju ljudske osobe, našeg porijekla i konačne sudbine, našeg načina življenja na ovoj zemlji. Ova fuzija drevne i biblijske mudrosti ostaje plodna paradigma, kazao je Papa u video poruci.

Otvorenost različitim kulturama
Međutim, biblijski i klasični humanizam mora se danas mudro otvoriti da primi, u novoj stvaralačkoj sintezi, doprinose suvremene humanističke tradicije i drugih kultura, napomenuo je. U tim različitim kulturama postoje oblici humanizma koji, integriran u europski humanizam naslijeđen iz grčko-rimske civilizacije i preobražen kršćanskom vizijom, danas predstavlja najbolje sredstvo za rješavanje uznemirujućih pitanja o budućnosti čovječanstva.

Sada više nego ikada, zaključio je papa Franjo, svijet treba ponovno otkriti značenje i vrijednost ljudskog bića u odnosu na izazove s kojima se suočavamo.

(Vatican news - ps)

Radio Marija

21:01 Vjera te tvoja spasila - ur. i vod.: Lucija Marić
22:00 Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u kapelici Radio Marije u Zagrebu - klanjanje animiraju članovi bratstva muževa katolika „Muževni budite“
00:00 Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u kapelici Radio Marije u Zagrebu - klanjanje animiraju članovi bratstva muževa katolika „Muževni budite“
06:00 Sveta misa - prijenos iz kapele Radio Marije u Zagrebu; misno slavlje predvodi p. Stjepan Fridl

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Hodočašće kroz došašće s našim misionarima - razmatranje za 3.12.2021.

 AUTOR RAZMATRANJA: fra Ivica Perić   Dragi slušatelji Radio Marije! Razmišljamo o slijepim osobama koje je Isus ozdravio od njihove sljepoće, a u...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.