1 21 08 18

Ostaci kapelice u karlovačkoj zvijezdi

Povodom Godine sv. Josipa prigoda je da se sjetimo i jedne srušene kapele sv. Josipa, čiji su temelji otkopani i prezentirani kao turistička zanimljivost Grada Karlovca. Kapelu sv. Josipa na današnjem Strossmayerovom trgu, a nekad Trgu sv. Josipa u karlovačkoj zvijezdi, kako se popularno naziva starogradska jezgra grada Karlovca, dao je 1680. sagraditi karlovački general Johann Joseph Graf Herberstein (1630. – 1692.), poznati ratni heroj koji se proslavio u ratovima protiv Turaka, kao i u gušenju Magnatske urote 1670./71. Kapela je izgrađena upravo od ostataka razvaljene zrinske utvrde Švarče pored Karlovca i posvećena sv. Josipu.

2 1750 KA GPA Inl. CVII Nr. 06

Izvor: Gradski muzej Karlovac, FOTO: Igor Čulig

Ubrzo nakon Magnatske urote, 1687. godine, zaslugom zagrebačkog biskupa Martina Borkovića (1667. – 1687.) sv. Josip je proglašen zaštitnikom Hrvatskoga kraljevstva. No, grof Herberstein nije iz tog razloga izgradio kapelu sv. Josipa, već zato što je sv. Josip bio jedan od omiljenih svetaca dinastije Habsburg, kojoj je on vjerno služio. Također, Malteški red, čiji je bio član, njegovao je pobožnost prema sv. Josipu.

3 1774 KA GPA Inl. CVII Nr. 15

Izvor: Gradski muzej Karlovac, FOTO: Igor Čulig

Prema opisu Radoslava Lopašića, do danas najznačajnijeg povjesničara grada Karlovca, kapela je bila u obliku rotunde s malim zvonikom na vrhu krova. U kapelu se ulazilo na troja vrata, a nad glavnim ulazom bila je slika bitke Malteških vitezova s Turcima 1686., u kojoj je i sam grof Herberstein kao malteški vitez sudjelovao. U glavnom oltaru bile su uzidane moći sv. Prospera. Kapelu, koja je u svom tlocrtu imala oblik malteškoga križa, namijenio je grof Herberstein za svoju grobnicu, gdje je 1689. godine i pokopan.

3 1774 KA GPA Inl. CVII Nr. 15

Tlocrt kapelice, Izvor: Gradski muzej Karlovac, FOTO: Igor Čulig

Uz kapelu osnovao je i značajnu misnu zakladu s obvezom slavljenja 468 misa godišnje za obitelj grofa Herbersteina. Tu obvezu slavljenja sv. misa preuzeli su franjevci iz obližnjeg samostana u gradskoj jezgri, a jedno kratko vrijeme kapelom su upravljali i pijaristi koji se u Karlovcu nisu dugo zadržali.

Kapela koja je bila izgrađena od razorene utvrde Zrinskih nije dugo opstala. Sinovac grofa Johanna Herbersteina Ferdinand, kao posljednji tadašnji malteški vitez u Hrvatskoj, 1745. kapelu posve predaje na upravu obližnjim franjevcima bez dostatnih prihoda. Jedno vrijeme Zakladu Herberstein preuzela je i državna blagajna.

 5 Karlovac 1809 majstorski list. b

Izvor: Gradski muzej Karlovac, FOTO: Igor Čulig

Kad je 1778. grad Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom, gradska uprava preuzima i Herbersteinovu zakladu i brigu za kapelu. Kapela je već 1788. bila posve zapuštena i pretvorena u vojno skladište. Prema odluci karlovačkog gradskog magistrata 1833. kapela je srušena, a preostali inventar s nadgrobnom pločom grofa Herbersteina prenesen je u karlovački franjevački samostan. Ljepota ove kapele može se danas samo naslutiti iz oblika njenih temelja koji su 1996. otkopani i konzervirani te predstavljaju jednu od brojnih karlovačkih zanimljivosti.

vlč. dr. Vlado Mikšić,
povjerenik za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Izvor: Gradski muzej Karlovac, FOTO: Igor Čulig

Radio Marija

07:00 Nakane Apostolata molitve za prosinac; Krunica - Otajstva svjetla
07:30 Molitva - Jutarnja
07:40 Glazba
07:45 "DOĐI, GOSPODINE ISUSE" - adventska razmatranja

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.