web26

Tradicionalno, posljednjeg dana trodnevne duhovne priprave za proslavu blagdana sv. Vida mč., nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, u riječkoj prvostolnici 14. lipnja održano je slavlje svečane Večernje koju je predvodio riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, a sudjelovali kanonici prvostolnog kaptola.

U prigodnoj propovijedi Mons. Uzinić je istaknuo da nam je sveti Vid zagovornik, ali i primjer kako ostati vjerni Kristu bez obzira na sve. Pitanje sv. Pavla iz pročitanog ulomka o tome što nas može udaljiti od Boga i Krista, aktualno je i danas.

„Što to može izazvati da mi koji vjerujemo u Krista, koji smo ga prepoznali i ispovjedili kao svoga Gospodina, da izgubimo povjerenja u njega – da izgubimo vjeru? To se događa. Što je to što nekoga može dovesti do toga da se zatvori za Isusa i njegovu riječ i od vjernika postane nevjernik?“

Kao primjere za takve promjene naveo je riječi sv. Pavla iz pročitanog ulomka: nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad, golotinja, pogibao mač i tako dalje. Sv. Pavao izrekao je sve ono što i nas danas može pritisnuti i učiniti život koji živimo teškim. Sve to u nama može izazvati malodušnost, očaj i osjećaj da život nema smisla što za posljedicu ima gubitak vjere, upozorio je propovjednik. U kontekstu današnjeg vremena dodao je i pandemiju koronavirusa koja je također iskušenje za našu vjeru. Osim navedenoga, izazov mogu postati i ‘obrnute situacije’, odnosno životni uspjeh i sreća. Trenuci su to kada mislimo da imamo sve i da nam ništa nije potrebno, a ponajmanje Bog. Misliti da smo sami sebi dovoljni i da nam Bog nije potreban veći je izazov za vjeru od ranije navedenih, osobito danas. Živimo u svijetu u kojemu je porastao standard i zbog toga ljudi više nemaju mjesta i vremena za Boga. To je izazov za vjeru, rekao je mons. Uzinić.

web 217

S druge strane, Isusa ništa ne može rastaviti od nas, ali mi smo ti koji odlučujemo hoćemo li ili ne otvoriti se Bogu. Kao primjer za nasljedovanje naveo je sv. Vida mučenika kojega ni lagodan život i sve ono što on sa sobom nudi, kao i nevolja nisu udaljili od Isusa i njegove ljubavi. Zato nam je primjer, istaknuo je propovjednik dodajući da ga poput sv. Pavla prepoznajemo kao čovjeka kojega ništa nije moglo odvojiti od Krista. „Neka nam u svim životnim okolnostima njegov primjer i zagovor budu na pomoći da se u nevolji ne prepustimo očaju zbog kojega možemo izgubiti vjeru, ali i kada nam sve ide dobro, ne povedemo za oholosti i udaljimo od Boga.“

Nakon svečane Večernje liturgijsko slavlje predvodio je rektor Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci vlč. Mario Gerić, a propovijedao don Luka Klarica. Govoreći o pročitanom evanđeoskom ulomku u kojemu Isus govori o sablazni, činu onoga koji svojim ponašanjem i stavom drugoga navodi na zlo, istaknuo je da Isus upozorava da sablazan neće nikada nestati jer Bog zna za našu ranjivu narav koja naginje grijesima i druge navodi na to.

web33

Zato je vjernike potaknuo na preispitivanje u kojoj mjeri sablažnjavaju i što čine nakon što to učine. Kao negativan primjer naveo je situaciju u nekim obiteljima u kojima se, na primjer, roditelji i rodbina smiju kada djeca psuju. Sve su to grijesi sablazni gdje roditelji svojoj djeci pokazuju kako se ne bi trebali ponašati i njih uvlače u grijeh. Bog od nas traži ne navoditi drugoga na grijeh. U svemu što radimo, odijevanju, govoru, ponašanju, imajmo u mislima na koji način će to odjeknuti u životu drugog čovjeka. Ako se susretnemo sa sablaznima, vrhunski odgovor bile bi Isusove riječi iz današnjeg evanđelja „Ne opirite se Zlomu“, poručio je don Klarica. Kao objašnjenje naveo je da nas tuđe provokacije i uvrede ne smiju navesti na osvetu. Ustupite mjesto gnjevu Božjem. Dobrim svladajte zlo. Ljudi ne znaju ustupiti mjesto gnjevu Božjem iako Bogu nije cilj tu osobu uništiti, nego Bog sve što čini ima opravdanje u ljubavi. To je gnjev u ljubavi. Bog se po našem ponašanju zauzima za drugoga. Zato je bitno Bogu prepustiti mjesto u našem životu i djelovanju, poručio je don Klarica i potaknuo okupljene da se čuvajte sablazni i ako se dogode, znaju na njih odgovoriti na Božji način.

 

Tekst i foto: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Odjeci Drugog vatikanskog koncila - emisija povodom 60 godina od zatvaranja Drugog vatikanskog koncila; tema: Konstitucija Sacrosanctum Concilium – 2. dio; gost: izv. prof. dr. sc. Branko Murić; ur. i vod.: Andrej Paulus
22:00 Obavijesti i najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2018
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.