pope 5678520 1280 pixabay

U podnevnom nagovoru prije molitve Anđeoskoga pozdravljenje u nedjelju, papa Franjo je upozorio vjernike, društvo i samu Crkvu na opasnost da postanu žrtve aktivizma, previše zabrinuti za stvari koje treba učiniti i za rezultate, gubeći iz vida bitno. Naučiti odmarati se, rekao je Papa, vodi do suosjećajnog pogleda prema potrebitima i izgubljenima. Na kraju nagovora ponovno je uputio apele za mir. Donosimo u cijelosti Papin nagovor prije i poslije molitve Anđeoskoga pozdravljenja.

PAPA FRANJO
ANGELUS
Trg Svetog Petra
Nedjelja, 21. srpnja 2024.

Draga braćo i sestre, ugodnu vam nedjelju želim!

U Evanđelje današnje liturgije (Mk 6, 30-34) pripovijeda se kako su se apostoli, vrativši se iz mjesta u kojima su vršili poslanje, okupili oko Isusa i pripovijedali mu o onome što su učinili. Tada im on reče: “Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpočinite malo” (r. 31). Narod je, međutim, shvatio kamo idu i, kada silazi s lađe, Isus nalazi puk koji ga čeka, osjeća suosjećanje i počinje poučavati (usp. r. 34).

S jedne strane, dakle, poziv na odmor, a s druge suosjećanje s mnoštvom. Dvije su to naizgled nepomirljive stvari, no one, naprotiv, idu ruku pod ruku: odmor i suosjećanje. Zadržimo se nakratko na tom binomu.

Isusa brine umor učenika. Možda shvaća opasnost koja se također može ticati našeg života i našeg apostolata, kad nas, na primjer, zanos u vršenju našeg poslanja, kao i uloga i zadaće koje su nam povjerene čine žrtvama aktivizma, previše zabrinutima za stvari koje treba učiniti i rezultate. A onda se dogodi da se uznemirimo i izgubimo iz vida bitno, dovodeći sebe u opasnost da iscrpimo svoje snage i da nas shrva umor tijela i duha. To je važno upozorenje za naš život, za naše društvo koje je često zatočenik žurbe, ali također za Crkvu i za pastoralnu službu: čuvajmo se diktature činjenja!

A to se također može dogoditi iz prijeke potrebe u obiteljima, kad je na primjer otac prisiljen biti odsutan zbog posla kako bi zaradio za život, pa mora žrtvovati vrijeme koje bi inače posvetio obitelji. Često odlaze rano ujutro, dok djeca još spavaju, a vraćaju se kasno navečer, kad su već u krevetu. I to je društvena nepravda. U obiteljima bi očevi i majke trebali imati vremena za zajedničke trenutke sa svojom djecom, kako bi obiteljska ljubav rasla i kako ne upali u ralje diktature rada. Razmislimo što možemo učiniti da pomognemo onima koji su prisiljeni tako živjeti.

Istodobno, odmor koji Isus predlaže nije bijeg od svijeta, povlačenje u osobno blagostanje; naprotiv, u susretu s izgubljenim narodom On osjeća suosjećanje. I tako iz Evanđelja učimo da su te dvije stvarnosti – odmor i suosjećanje – povezane: samo ako se naučimo odmarati, možemo imati suosjećanje. Naime, moguće je imati suosjećajan pogled, koji umije dokučiti potrebe drugih, samo ako naše srce nije izjedeno tjeskobom činjenja, ako se znamo zaustaviti i, u tišini klanjanja, primiti Božju milost.

Stoga se, draga braćo i sestre, možemo zapitati: znam li se zaustaviti u svojim danima? Znam li izdvojiti trenutke da budem sam sa sobom i s Gospodinom ili sam uvijek u žurbi? Znamo li pronaći djelić unutarnje “pustinje” usred svakodnevnog posla i vreve? Uzmimo si, pogotovo sad kad je ljeto, ovo u zadatak: pokušajmo usporiti korak, zastanimo nakratko da promotrimo prirodu i provodimo vrijeme s onima koje volimo, ne zanemarujmo dijalog s Bogom. To će nas učiniti pažljivim i osobama sposobnim za suosjećanje.

Neka nam Sveta Djevica pomogne da i usred svih svakodnevnih aktivnosti „otpočinemo u Duhu“ te da budemo raspoloživi i suosjećajni prema drugima.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre!
Ovaj tjedan počinju Olimpijske igre u Parizu, a potom i Paraolimpijske igre. Sport također ima veliku društvenu snagu, sposoban je mirno ujedinjavati ljude različitih kultura. Želim da taj događaj bude znak uključivog svijeta koji želimo graditi i da sportaši svojim sportskim svjedočenjem budu glasnici mira i valjani uzori mladima. Konkretno, prema drevnoj tradiciji, Olimpijske igre su prilika za uspostavljanje primirja u ratovima, pokazujući iskrenu želju za mirom.

Pozdravljam sve vas, Rimljane i hodočasnike iz Italije i mnogih zemalja. Posebno pozdravljam tim Notre Dame iz biskupije Quixadá u Brazilu; članove Udruge “Assumpta Science Center Ofekata”, koja se bavi projektima solidarnog obrazovanja u Africi.

Molimo, braćo i sestre, za mir. Ne zaboravimo napaćenu Ukrajinu, Palestinu, Izrael, Mjanmar i mnoge druge zemlje koje su u ratu. Neka se ne zaboravi, neka se ne zaboravi. Rat je poraz!

Želim svima ugodnu nedjelju. I molim vas ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviđenja!

Foto: Pixabay

Izvor: Vatican news

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - papa Franjo: Želim ti sreću
04:00 Glazba
04:30 Put k Suncu - ur. i vod.: p. Božidar Nagy, DI

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.