BQ5D6396

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u srijedu 10. veljače 2021. godine na Trgu ispred u potresu ranjene zagrebačke katedrale euharistijsko slavlje proslave blagdana bl. Alojzija Stepinca. Uz kardinala Bozanića koncelebrirali su nadbiskup riječki i metropolit mons. Ivan Devčić, biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup bjelovarsko-križevački mons Vjekoslav Huzjak, biskup gospičko-senjski mons. Zdenko Križić, pomoćni bisup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić te pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

"U ovom zajedništvu ispred Stepinčeve katedrale sada snažno osjećamo njegovu utjehu, a njegova prisutnost i svježina svjedočenja Krista siguran je orijentir u ovim vremenima posebnih iskušenja. Zakriljeni smo Marijinim zagovorom i ohrabreni primjerom pouzdanja blaženoga Alojzija Stepinca. Jer, što danas svjedočimo svojim dolaskom na ovo slavlje i što smo pozvani govoriti u budućnosti nego ponavljati riječi psalmista, tako duboko utkane u život blaženoga Alojzija: U tebe se, Gospodine, uzdam! To je čvrsti temelj sigurne utjehe.", rekao je na početku homilije kardinal Bozanić.

BQ5D6553

Kardinal je istaknuo da je blaženi Stepinac bio i ostao utjeha pojedincima i svemu hrvatskom narodu. "No, vanjske okolnosti proganjanja istine o Blaženiku nisu se puno promijenile. Zapravo se i ne radi samo o njemu. Blaženi Alojzije Stepinac je u sebi sažeo povijest Crkve i hrvatskoga naroda jednoga razdoblja te ima snagu simbola kao živi izraz života vjernika danas."

Osvrčući se na aktualno stanje u kojem živimo obilježeno epidemijom, Kardinal je rekao da "ne izostaju pitanja kakav će biti društveni i crkveni život nakon nje. Hoće li oslabiti životnost Crkve, odnos prema sakramentima i pobožnostima? Što ćemo iz pandemije i potresa naučiti o temeljnim vrijednostima i o važnosti životnih oslonaca obitelji, Crkve, društva i države?"

Odgovarajući na ta pitanja Kardinal je rekao da smatra "sigurnim da i ovo vrijeme treba vidjeti kao milosno vrijeme povezanosti s Gospodinom, vrijeme koje nas jača i priprema za nova i dublja iskustva vjere i za susrete ljudskoga zajedništva. I u tome nam blaženi Alojzije puno govori. U vremenima u kojima se čini da smo udaljeni, u raznim oblicima izolacije, svetost je uvijek blizu. I on je, od trenutka nepravedne osude bio fizički udaljen od svojih vjernika. Nije mogao vršiti svoju redovitu službu. Ujedno – smijemo reći – nikada nije bio bliži povjerenom mu narodu i nikada nije tako služio. Bez obzira gdje se i u kakvim vanjskim okolnostima nalazio, uporište mu je bilo jedno jedino – Kristova ljubav."

BQ5D6605

 

BQ5D6766 

Na oltarnom prostoru za vrijeme euharistijskog slavlja bio je izložen Blaženikov relikvijar u obliku zvonika Katedrale, onaj koji je bio izložen u slavlju beatifikacije u Mariji Bistrici 1998. godine. "Na hrvatskome jeziku s razlogom relikvijar nazivamo i »moćnik«, a posmrtne ostatke svetih i blaženih »moćima«. U njima susrećemo utjelovljenu Božju milost, moć Krista Spasitelja koji sve obnavlja i čini novim. Moći nam govore da ništa ne možemo istinski obnoviti, ako ne obnavljamo svetošću. Nama je Bog povjerio da budemo jedni drugima dar njegove utjelovljene ljubavi, jer nitko se ne spašava sam. Svetkujući blagdan blaženoga Alojzija podno pročelja naše potresom ranjene Katedrale, obnavljamo se Božjom riječju i euharistijom te utjehom Duha Svetoga, Tješitelja i Branitelja.

Iz toga se rađa odluka i zavjet da ćemo istom snagom obnavljati porušene i oštećene zgrade. Jer ove predivne građevine imaju svoj smisao i punu ljepotu samo s ljudima u njima, koji nose spomen prošlosti i nadu budućnosti, u vjernosti Bogu i u darovanosti bližnjima. Uvjeren sam da svi dijelimo osjećaj svoje malenosti pred sadašnjim kušnjama, ali ujedno i osjećaj veličine s Bogom; one veličine koja već vidi obnovljeni dom i naše Katedrale i našega Zagreba i njegove okolice, i naše Banovine, a ponajviše obnovljeni duhovni dom Crkve te cijele nam domovine Hrvatske.", zaključio je homiliju kardinal Bozanić.

BQ5D6840 002

 

BQ5D6901

U euharistijskom slavlju kao čitači i prinositelji darova sudjelovali su predstavnici mladih Zagrebačke nadbiskupije te predstavnici službi koje su u teškim vremenima potresa i pandemije svojim radom i požrtvovnošću podnijeli najveće žrtve u brizi za potrebite, stare i nemoćne. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao katedralni zbor pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

15:15 Krunica - Žalosna otajstva
15:40 Glazba
16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Judine škude (Mt 26,14-25)

Danas, u srijedu Velikoga tjedna u središtu evanđelja stoji izdaja i Judine škude. Evanđelju po Mateju zahvaljujemo precizan podatak o 30...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.