Kardinal Kuharić u Glini 1995 8

 

Na današnji dan 2002. godine tadašnji zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić preminuo je u 83. godini života.

Tom prigodom mons. Juraj Jerneić, upravitelj Svećeničkog doma sv. Josipa i upravitelj Župe sv. Mihaela arkanđela u Kalju, prisjetio se događaja koje je dijelio s pokojnim kardinalom Kuharićem dok je bio župnik u Viduševcu, Maloj Solini, Glini i Maji, ali i posljednjih kardinalovih godina kojima je svjedočio kao ekonom Zagrebačke nadbiskupije i Nadbiskupskoga dvora od 1998. godine.

„Nakon Oluje Glina je oslobođena u nedjelju navečer, a ja sam u utorak bio u Glini i otišao u Viduševac. Sve sam posnimio i isti dan su mi napravili fotografije. U srijedu sam nakon toga išao na razgovor kod kardinala Kuharića, nosio sam mu dokumente želeći mu reći što je od onoga, čega se on itekako dobro sjeća, ostalo“, prisjeća se mons. Jerneić.

„Nakon toga imenovao me župnikom i Gline i Maje, obećao je i financijsku pomoć da popravim uvjete života jer nije bilo nijedne crkve, sve četiri su razorene [u Glini, Maji, Viduševcu i Maloj Solini], a jedino se moglo živjeti u župnoj kući u Glini. Očinski se prema meni ponio, kao da me želio utješiti i ohrabriti“, dodaje mons. Jerneić i prisjeća se kako je 28. kolovoza 1995. kardinal Kuharić došao u Glinu: „To je bio prvi dan kada se masovno moglo doći u Glinu. Doživio sam ga tada kao oca.“

Mons. Jerneića 1998. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Josip Bozanić imenuje ekonomom Zagrebačke nadbiskupije i Nadbiskupskoga dvora kako bi, između ostalog, bio na raspolaganju i umirovljenom nadbiskupu kardinalu Kuhariću.

„Nije nas ničim opomenuo. On nijedan dan nije ležao u postelji. Jednostavno se vidi da kopni, da nabire te godine.“

Govoreći o 11. ožujku 2002., danu kada je preminuo kardinal Kuharić, mons. Jerneić govori: „To jutro, između 4 i 10 i 4 i 15 pozvao me da dođem kod njega. Dođem dolje, on stoji u reverendi, ima telefon u ruci. Kasnije sam saznao da je razgovarao sa svojim doktorom kojem je opisao što osjeća. Doktor mu je rekao da popije kavu i vodu. Zamolio me da skuham kavu da ne budi časne sestre“, priča mons. Jerneić i ističe kako ga je kardinal Kuharić, nakon što je popio kavu i vodu, zamolio ga ispovijedi i udijeli mu bolesničko pomazanje.

Nakon što mu je udijelio sakramente mons. Jerneić krenuo je dočekati liječnika kardinala Kuharića. Po povratku u kardinalovu sobu svjedočio je njegovim posljednjim trenucima.


Više pogledajte u videu:

 

Mons. Juraj Jerneić rođen je 14. kolovoza 1954. godine u Donjoj Šemnici, u Župi Uzvišenja Svetog Križa u Svetom Križu Začretju.

Za svećenika ga je zaredio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 1981. godine u zagrebačkoj katedrali. Bio je župni vikar u Župi Presvetoga Trojstva u zagrebačkom naselju Prečko te u Župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici. Kardinal Kuharić imenovao ga je 1987. upraviteljem Župe sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu. Na početku Domovinskog rata prognan je iz Viduševca zajedno sa svojim župljanima u srpnju 1991. godine. Nastanio se u Velikoj Mlaki, gdje je brinuo o svojim prognanim župljanima.

Nakon oslobođenja tih krajeva 1995. imenovan je upraviteljem Župe sv. Ivana Nepomuka u Glini, odakle je upravljao župama u Viduševcu, Maji i Maloj Solini. Sve četiri župne crkve razrušene su u Domovinskom ratu.

Ekonomom Zagrebačke nadbiskupije i Nadbiskupskog dvora imenovao ga je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.

Početkom 2004. imenovan je upraviteljem Svećeničkog doma sv. Josipa u Zagrebu na Kaptolu, a od 2008. godine upravitelj je Župe sv. Mihaela arkanđela u Kalju.

Bio je ravnatelj Papinskih misijskih djela u Zagrebačkoj nadbiskupiji (2009. - 2022.) te predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije (2012. - 2021.).

Mons. Jerneić graditelj je orgulja: izgradio je orgulje za kapelu sv. Marka Križevčanina u Donjoj Šemnici (u njegovoj rodnoj župi), zatim orgulje za župnu crkvu sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu te za Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini. Trenutno gradi orgulje za crkvu sv. Ivana Pavla II. u Poznanovcu, u Župi Mače.

Kardinal Kuharić u Glini 1995 3

Kardinal Kuharić u Glini 1995 7

Kardinal Kuharić u Glini 1995 1

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Živimo zajedno - tema: Čemu dajem najveću važnost u životu?; gošće: Marijana Kaurin i Lidija Briševac; ur. i vod.: s. Slavka Sente
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.