Presveto Ime Isusovo je blagdan posvećen Gospodinu Isusu. Ime Isus, hebrejski Je(ho)šua, nadjenuo je Bog Otac Svom utjelovljenom Sinu koji je rođen od Djevice Marije, a znači: "Bog je Spasitelj". Sveti Pavao je kazao: "Ime nad svakim imenom!" (Fil 2,9). Veliki zaljubljenik u Isusa Krista, sveti Franjo Asiški, bio je osjetljiv za sve što je bilo u vezi s Gospodinom, a naročito na ime Isusovo. Kad je izgovarao Isusovo ime, činio je to silnim žarom, a braću je opominjao: "Kad Njegovo Ime čujete, poklonite mu se sa strahom i poštovanjem licem do zemlje (Neh 8,6). Ime mu je Gospodin Isus Krist, Sin Svevišnjega (Lk 1,32), koji je blagoslovljen u vjekove (Rim 1,25)".
Presveto Ime Isusovo u liturgijskim slavljima počelo se osobito štovati od XIV. stoljeća. Kao liturgijski spomen, ponajprije u franjevačkom redu, slavi se od 1530. Štovanje Presvetog Imena Isusova potaknuo je sveti Bernard iz Clairvauxa, a najveći promicatelji bili su sveti Bernardin Sijenski, sveti Ivan Kapistran i sveti Leonardo da Porto Maurizio. Sveti Bernardin Sijenski podizao je zastavu s natpisom IHS (latinska skraćenica: Isus Spasitelj ljudi), a kasnije se taj ukras klesao u kamen i urezivao u drvo. Sveti Bernardin i sveti Ivan Kapistran nosili su sa sobom monogram Presvetog Imena Isusova po naseljima, u kojima su propovijedali i u tom znaku blagoslivljali bolesnike. Događala su se brojna čuda i ljudi su se klanjali pred znakom Presvetog Imena Isusova. Zbog toga je čak pokrenut postupak protiv svetog Bernardina pred sudištem pape Martina V. Sveti Ivan Kapistan uspio je ne samo obraniti svetog Bernardina na tom sudu, već je i sam papa Martin V. sudjelovao u procesiji u čast Imena Isusovog. Blagdan Imena Isusova uvršten je 1721. u glavni kalendar Crkve, a reformom pape Pija X. slavi se na današnji dan, 3. siječnja. Presvetom Imenu Isusovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Čvrljevo kod Unešića, Miljevci kod Drniša, Voštane-Rože kod Trilja, Gornje Postinje kod Muća, Satrić kod Hrvaca, Mostarski Gradac).