Današnji sveti zaštitnik je Virgilije (Vergilius, Feirgil ili Fergal), rođenjem Irac, benediktinski redovnik i biskup Salzburga. Rodio se oko 700. u Irskoj, odgajan u samostanu na otoku Iona (Škotska), a prema predaji bio je opat samostana Aghaboe u irskoj grofoviji Laois. Svoj rodni otok napustio je 743, kako bi „Kristu za ljubav“ misijski djelovao po europskim zemljama. Želio je posjetiti Svetu zemlju, ali se zaustavio u sjevernoj Francuskoj kod franačkog vladara Pippina Kratkog, koji ga je 745. poslao bavarskom vojvodi Odilu. Naviještao je potom evanđelje u Bavarskoj, Koruškoj, Štajerskoj i Panoniji. U Bavarskoj je osnovao samostan na jezeru Chiemsee, a u Salzburgu postao opatom samostana svetog Petra. Tamo je došao u sukob sa svetim Bonifacijem, apostolom Njemačke, jer je navodno smatrao da je zemlja okrugla i kao tvorac „teorije antipoda“ tvrdio da uz naš svijet postoji i drugi, s drugim ljudima, drugim suncem i mjesecom. Kad je papa Zaharije proglasio njegovu teoriju „naopakom“, odustao je od nje i posvetio se još više duhovnom radu.
Nakon Bonifacijeve mučeničke smrti u Friziji bio je oko 755. posvećen za biskupa u Salzburgu. Bio je čovjek velike kulture i širokog znanja, vrsni teolog, filozof i historiograf, a posebno se isticao u matematičkim i astronomskim znanostima te je prozvan „geometrom“. Osnovao je nekoliko benediktinskih samostana koji su postali važna središta i živa rasadišta duhovnosti i kulture. Znatno je unaprijedio svoju biskupiju i uspješno širio kršćanstvo u susjednim poganskim germanskim krajevima, posebno u Karantaniji (današnja Koruška). Zbog toga je prozvan i apostolom Koruške. Promicatelj i zaštitnik kulture i umjetnosti, začetnik je izgradnje prve katedrale u Salzburgu, kamo je 774. prenio relikvije svetog Ruperta. Preminuo je na današnji dan, 27. studenoga 784, u Salzburgu i pokopan u katedrali. Svetim ga je proglasio 1233. papa Grgur IX. Zaštitnik je Salzburga, Koruške i Slovenije.
