Današnji su sveti zaštitnici braća Ćiril i Metodije, „solunska braća“, slavenski apostoli i utemeljitelji slavenske pismenosti. Rođeni su u Solunu kao sinovi visokog bizantskog vojnog zapovjednika, Metodije oko 815, a Ćiril (pravim imenom Konstantin) 826. ili 827. Roditelji su im bili Grci. Metodije, pravno i vojnički obrazovan, upravitelj jedne slavenske pokrajine, povukao se 856. u samostan u Bitiniji (Mala Azija), a Konstantin, slabašna zdravlja, završio je visoke nauke (filozofiju i teologiju) u Carigradu, zaredio se za svećenika i postao knjižničarem crkve svete Sofije u Carigradu i profesorom filozofije (dobio je i nadimak „Konstantin filozof“). Car Mihajlo III. poslao je 860. braću u misiju tursko-tatarskim Hazarima na Crno more i to su poslanje uspješno obavili. U to vrijeme, 862, došli su u Carigrad poslanici moravskog kneza Rastislava s molbom da car Mihajlo u Moravsku pošalje propovjednike koji će vjeru tumačiti na slavenskom jeziku, jer su već došli učitelji iz Njemačke i Italije, a nitko ih ne razumije. U okolici Soluna živjelo je mnogo slavenskog življa pa su braća dobro poznavala njihov jezik.
Tako je bizantski car 863. poslao Konstantina i Metodija u prostranu Moravsku, potom u Panoniju. Konstantin je tada za nepismene Slavene sastavio posebno pismo, kasnije nazvano glagoljicom, uredio književni jezik i prevodio Sveto pismo Novog Zavjeta. Služio je misu na slavenskom jeziku pa su ga njemački svećenici tužili papi. Papa Hadrijan II. primio je 868. braću na razgovor, odobrio im nauk i slavensko bogoslužje, a Metodija zaredio za svećenika. U međuvremenu se boležljivi Konstantin zamonašio (uzeo je ime Ćiril) i umro 14. veljače 869. u Rimu (grob mu se nalazi u bazilici svetog Klementa). Metodije se vratio u Moravsku i Srijem, no ljubomorni Nijemci ponovo su ga tužili papi. Opet je Metodije morao poći u Rim da opravda svoje pravovjerje. Ovaj put se u Moravsku vratio s titulom panonskog nadbiskupa. Dovršio je prijevod Svetog pisma, preveo živote svetaca i zbirku crkvenih zakona. Sastavio je važnije liturgijske tekstove, zakonski zbornik „Nomokanon“ te knjigu homilija i pasije „Otočanske knjige“. Preminuo je 6. travnja 885. u Moravskoj i nije sigurno gdje mu je grob.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ćirila i Metoda 1980. suzaštitnicima Europe, uz svetog Benedikta. Zaštitnici su Europe, ekumenizma, crkvenog jedinstva, Češke, Slovačke, Moravske, Bugarske, Makedonije te mnogih biskupija, naselja, ustanova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-grkokatolička konkatedrala, Hrvatska franjevačka provincija, Stari Grad kod Sošica u Žumberku, Vinkovci, Osijek, Dinjevac kod Pitomače, Bulinac kod Nove Rače, Zlatar, Rijeka-Sušak, Sunger kod Mrkoplja, Mali Prolog kod Pojezerja, Sarajevo-Stari Grad, Tomislavgrad-samostan, Grebci kod Trebinja, Hrvatska katolička misija-Pariz).
Izvor: zupa.jastrebarsko
