Danas slavimo omiljenog srednjoeuropskog sveca, pustinjaka i opata Leonarda iz Noblaca ili Limogesa. Rođen je kao sin plemićke obitelji u Galiji, za vrijeme cara Anastazija koji je vladao između 491. i 518. Njegovi roditelji bili su prisni prijatelji franačkoga kralja Klodviga, koji je malom Leonardu bio krsni kum. I Klodviga i Leonarda na kršćanstvo je 496. obratio sveti Remigije, biskup Reimsa. Kralj je Leonardu ponudio časti, među njima i biskupsko dostojanstvo, ali njemu nije bilo do slave, moći i ugleda. Zatražio je od kralja tek povlasticu oslobađanja zarobljenika i obilno ju koristio. Želio je živjeti prema Evanđelju i povukao se u šumsku samoću nedaleko Limogesa (pokrajina Limousin), gdje je okupio veliki broj sljedbenika. Njegovi pustinjački dani bili su ispunjeni molitvom i pokorom. Živio je od šumskih trava, plodova i izvorske vode, a mnoge putnike namjernike obratio je na kršćanstvo.
Jednog dana Leonardovu samoću prekinuo je kralj Klodvig koji se s velikom pratnjom nalazio u lovu. S kraljem je bila i kraljica Klotilda koju su baš tada nenadano spopali porođajni bolovi. Leonardova molitva i briga osigurali su kraljici sretan porod. Kralj je kao zahvalu dao Leonardu zemljište kraj izvora i sredstva da tamo sagradi opatiju Noblac i crkvu u čast Majke Božje. Pokraj te opatije razvilo se kasnije i naselje Saint-Léonard-de-Noblat (departman Haute-Vienne, zapadno-središnja Francuska). Preminuo je oko 559, a pripisana su mu brojna čudesa, među njima i oslobađanje iz sužanjstva slavnog križara Boemunda od Antiohije (1103).
Prema legendi, zatvorenicima koji bi ga zazivali, pucali su okovi i lanci kojima su bili vezani. Zazivaju ga protiv provala i pljački te kod stočnih bolesti, a zaštitnik je bačvara, kovača, zatvorenika, ratnih zarobljenika, rudara, kotlara, trgovaca mješovitom robom, povrćara, bravara, trudnica, rodilja, konja, mnogih naselja, a posvećeno mu je više od 600 župa, crkava i kapela diljem Europe i hrvatskih krajeva (Gradec Pokupski kod Pisarovine, Laduč kod Brdovca, Cernik, Vrhi Pregradski, Goričan u Međimurju, Pravutina kraj Žakanja, Donje Prilišće kod Netretića, Hrib kod Čabra, Vižintini Vrhi kod Oprtlja, Bajčići na Krku, Dragove na Dugom otoku). Glasovita je i prekrasna barokna župna crkva svetog Leonarda u Kotarima kod Samobora, omiljeno proštenište.
