Danas s velikom radošću u srcu slavimo spomendan hrvatskog blaženika Ivana Merza, velikog apostola-laika Crkve u Hrvata. Rodio se u 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci kao sin austrijskog časnika, upravnika banjalučke željezničke postaje. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, godine 1914. pozvan je u vojsku i do kraja I. svjetskog rata boravio na talijanskoj bojišnici. Boravak na ratištu, gdje je svakodnevno gledao smrti u oči i bio izložen stradanjima, probudio je njegovu vjeru i učvrstio kršćanski pogled na svijet. Po završetku rata, od 1919, studirao je književnost u Beču i Parizu, a doktorirao 1923. u Zagrebu. Predavao je francuski jezik i književnost u nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, a privatno je studirao kršćansku filozofiju i teologiju. Jedan je od pokretača i dužnosnika Katoličke akcije, Hrvatskog orlovskog saveza i Hrvatskog katoličkog pokreta, promicatelj društvenih aktivnosti katoličkog laikata. Bio je primjer i simbol moderne svetosti, ljubavi prema bližnjem, istinske dobrote i požrtvovnog darivanja, jedan od najvećih pobornika liturgijske obnove i euharistijskoga života u hrvatskom narodu. Kao duhovni pisac bavio se književnim i crkvenim temama u duhu obnove. Nakon operacije sinusa, obolio je od meningitisa i okrijepljen otajstvima vjere preminuo na današnji dan, 10. svibnja 1928, u Zagrebu, u 32. godini života.
"Katolička vjera je moje životno zvanje."
Svjestan da će umrijeti mlad, prikazao je na samrti svoj život kao žrtvu dragom Bogu za hrvatsku mladež. Tisućama mladih postao je primjer i uzor kršćanskog života. Nakon njegove smrti objavljeni su pored ostalog zbornik „Božji čovjek Hrvatske-Dr. Ivan Merz“ (1938) i „Put k suncu: odabrani tekstovi iz dnevnika i ostalih spisa“ (1978). Njegovi zemni ostaci preneseni su 1977. iz zagrebačkog groblja Mirogoj u baziliku Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, kamo je za života svakodnevno dolazio na misu, pričest i križni put.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 22. lipnja 2003, u njegovom rodnom gradu, u napaćenoj i mučeničkoj Bosni ponosnoj. Zaštitnik je mnogih ustanova, učilišta, župa i crkava (Zagreb-Špansko, Slatina, Ljubina-Čemerno kod Ilijaša).
Tekst: zupa.jastreabarsko
Photo: Zagrebačka nadbiskupija
