Danas slavimo dvojicu svetih biskupa mučenika, Kornelija i Ciprijana, koje povezuju prijateljstvo, međusobna pisma i zauzimanje za očuvanje crkvenoga jedinstva. U vremenu teškom po Crkvu Kornelije je 251. izabran za rimskoga biskupa. Za razliku od svog protivnika, protupape Novacijana, uspješno je zastupao stajalište da se onim kršćanima pokajnicima, koji su u progonstvu otpali od vjere, opet otvore vrata Crkve. Imao je veliku potporu kartaškog biskupa Ciprijana. Kad su za Decijeva nasljednika, cara Trebonijana Gala, opet buknuli progoni protiv kršćana, papa Kornelije protjeran je u Centumcellae (danas Civittavecchia), gdje mu je odrubljena glava u lipnju 253. Tijelo mu je kasnije pokopano u Kalistovim katakombama. Zaštitnik je stoke, domaćih životinja, ušnih bolesnika, epileptičara i njemačkog grada Kornelimünstera.
Ciprijan se rodio u Kartagi (sjeverna Afrika) oko 208. u bogatoj poganskoj obitelji. Obavljao je najprije službu odvjetnika i učitelja retorike, zatim se 246. obratio na kršćanstvo, postao svećenik a 248. kartaški biskup. Još kao katekumen položio je zavjet čistoće i podijelio siromasima velik dio svojih posjeda. Za Valerijanova progonstva bio je najprije protjeran u Curubis (dans Korba u Tunisu), a zatim pred licem svoje crkvene zajednice u Kartagi pogubljen na današnji dan 258. Svojim prigodnim spisima (dogmatskim, apologetskim, ćudorednim) i pismima uvrstio se među važne učitelje rane Crkve. O njemu piše sveti Jeronim: „Suvišno je govoriti o njegovoj veličini, kad su njegova djela sjajnija od sunca.“ Zaštitnik je Alžira i sjeverne Afrike, ali i hrvatske župe Gata kod Omiša te crkava i kapela u Rovinju, Pražnici na Braču i Smokvici na Korčuli. Postoji i drugi svetac istoga imena, sveti Ciprijan iz Antiohije, također biskup, koji je za Dioklecijanovih progona zajedno sa svojom prijateljicom, opaticom svetom Justinom, mučen i obezglavljen 304. u Nikomediji (danas turski grad İzmit). Crkva ih slavi 26. rujna, a posvećena im je crkva na Visu (Kut).
