Sveta Julijana (Giuliana) Falconieri, talijanska redovnica, utemeljiteljica Trećeg reda službenica Marijinih (Monache serve di Maria), rođena je oko 1270. u Firenci, u jednoj od najuglednijih firentinskih obitelji, kao kći Chiarissima i Riguardate Falconieri. Prve riječi koje je djevojčica naučila govoriti bila su imena Isusa i Marije. Bila je vrlo pobožna, a iznad svega je voljela klečati pred oltarićem Majke Božje koji je sama izradila. Giulianin stric Alessio Falconieri bio je jedan od utemeljitelja Reda slugu Marijinih (servita). Giuliana je odbila ponude svojih roditelja za udaju jer se htjela posvetiti Kristu Gospodinu. Kad je čula propovijed Alessija Falconierija o sudnjem danu, to je temeljito potreslo čitavo njezino biće. Stupila je 1285. u „mantellate“, ženski ogranak servita, Službenice Marijine, ali je do majčine smrti, 1304, živjela u roditeljskom domu. Servitski habit predao joj je njezin duhovni vođa, sveti Filippo Benizi, generalni poglavar servita. Sudjelovala je 1305. u osnivanju prvog samostana Trećeg reda službenica Marijinih.
Kad je došla u samostan, ostale redovnice su ubrzo upoznale njezinu iskrenu pobožnost pa su je izabrale za svoju poglavaricu. Giuliana je od svojih sestara uz molitvenu kontemplaciju tražila i djela ljubavi prema siromasima i bolesnicima. Svaki ponedjeljak posvetila je dušama u čistilištu, a uz molitvu za pokojnike znala se i bičevati za njihovo izbavljenje. U srijedu i petak nije uzimala nikakve hrane osim svete pričesti. U čast Majci Božjoj svake subote je postila o kruhu i vodi i razmišljala o Marijinih sedam žalosti. Svaki dio časoslova završavala je sa „Zdravo kraljice“. Preminula je 19. lipnja 1341. u Firenci. Tada se dogodilo i euharistijsko čudo. Zbog želučane bolesti nije mogla primiti svetu pričest pa je zamolila da može barem izbliza promatrati svetu hostiju. Kad je svećenik približio Kristovo tijelo Giulianinom tijelu, ona je blago izdahnula, nestalo je svete hostije, a na Giulianinim grudima, iznad srca, pojavio se znak križa. Njezine relikvije nalaze se u firentinskoj crkvi L'Annunziata. Blaženom ju je 26. srpnja 1678. proglasio papa Inocent XI, a svetom 16. lipnja 1737. papa Klement XII. Zaštitnica je bolesnika.
Tekst: zupa.jastrebarsko
