Blažena Djevica Marija, kraljica svibnja i majka kršćana, ukrašena je krunom sastavljenom od bezbroj dragulja, njezinih blagdana i svetišta diljem kugle zemaljske. Danas slavimo Gospu Fatimsku (portugalski Nossa Senhora de Fátima), toliko dragu velikom papi Ivanu Pavlu II. i prisjećamo se Marijinog ukazanja u portugalskom gradu Fatimi godine 1917.
Fatima je postala glasovita u svijetu po neobičnim viđenjima troje djece u razdoblju od 13. svibnja do 13. listopada 1917. Svakog trinaestog dana u mjesecu, Lucija (Lúcia de Jesus dos Santos), Franjo (Francisco Marto) i Hijacinta (Jacinta Marto) doživljavali su ukazanja Gospođe obučene u bijelo i sjajnije od sunca. Užas i strahote Prvoga svjetskoga rata pojačali su dramatičnost fatimskih poruka, vezanih naročito uz tri tajne. Za kršćane su važne one poruke što su ih prenosila djeca, a možemo ih sažeti u tri riječi: molitva, pokora, obraćenje. Ukazanje Majke Božje samo je naglasilo i aktualiziralo te važne evanđeoske poruke. Poziv da se žrtvom, molitvom i postom možemo suprotstaviti djelovanju zla u svijetu, potakao je vjernike na ozbiljnije proživljavanje svoje vjere. Pio XII. je u najžešćem vihoru Drugoga svjetskoga rata, 1942, posvetio svijet Srcu Marijinom na 25. obljetnicu fatimskih ukazanja. Pavao VI. o 50. obljetnici osobno je hodočastio u Fatimu i tom prigodom izjavio: „Velika nam je želja počastiti Presvetu Djevicu, Majku Kristovu, Majku Božju i Majku našu. Naše je pouzdanje u njezinu dobrotu u Crkvi i Našem apostolskom poslanju vrlo veliko, a isto je tolika i naša potreba za njezinim zagovorom kod Krista, njezina Sina“. Veliki Ivan Pavao II. hodočastio je u Fatimu 13. svibnja 1982, na prvu obljetnicu preživljena atentata, ponovio posvetu svijeta Majci Božjoj i završio potresnim vapajima: „Izbavi nas od glada i rata, od nuklearnog rata, od samouništenja, od svih ratova, od grijeha protiv ljudskog života od njegova početka, od mržnje i umanjivanja dostojanstva djece Božje, od nepravda u društvenom, nacionalnom i međunarodnom životu, od olakog gaženja Božjih zapovijedi, od pokušaja da se iz ljudskih srdaca iskorijeni istina o Bogu, od grijeha protiv Duha Svetoga“. Iz Fatime je uputio i poruku: „Slušajmo Marijin glas, neka ga sluša cijela Crkva, neka ga sluša cijelo čovječanstvo jer Marija hoće samo vječni spas ljudi i naroda po naumu Providnosti Božje“.
Gospi Fatimskoj posvećne su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Lukavec kod Velike Gorice, Vukovar-Borovo naselje, Našice-Velimirovac, Lužani kod Oriovca, Orehovica Međimurska, Labin Donji, Jadreški kod Ližnjana, Dubravice kod Skradina, Split-Škrape, Šestanovac, Stablina-Plina kod Ploča, Momići kod Kule Norinske).
Sveti Jacinta de Jesus Marto i Francisco de Jesus Marto
Papa Franjo je na stotu obljetnicu fatimskog ukazanja, 13. svibnja 2017, pred oko pola milijuna hodočasnika u Fátimi proglasio svetima dvoje malih pastira, sestru i brata, Jacintu i Francisca. Oni su umrli kao djeca kada su imali 10 i 11 godina, dok je njihova sestrična Lúcia de Jesus dos Santos umrla 2005, u 99. godini. I za nju se vodi postupak beatifikacije. Jacinta de Jesus Marto (11. III. 1910-20. II. 1920) i Francisco de Jesus Marto (11. VI. 1908-4. IV. 1919), iz Aljustrela, seoca nedaleko Fátime (općina Ourém, kotar Santarém, središnji Portugal), zajedno sa sestričnom Lúcijom posvjedočili su da su vidjeli Majku Božju. Za njih je onaj dan, 13. svibnja 1917, bio kao i svaki drugi. Odveli su ovce na pašu na polje zvano Cova da Iria, kao što su činili svakoga dana. Nitko im tada nije vjerovao da im se ukazala Gospa. Jacinta i Francisco su prva djeca proglašena svecima, a da nisu umrli kao mučenici.
Tekst: zupa.jastrebarsko