Danas slavimo sedmoricu svetih utemeljitelja Reda Marijinih slugu ili servita, prosjačkog reda osnovanog 1233, znamenitog po osobitom štovanju Blažene Djevice Marije. Bili su to ugledni firentinski građani Buonfiglio dei Monaldi (sveti Bonfilio), Giovanni di Buonagiunta (sveti Bonagiunta), Amadeus degli Amidei (Bartolomeo, sveti Amadio), Ricovero dei Lippi-Ugguccioni (Ugo, sveti Uguccione), Benedetto dell' Antella (sveti Manetto), Gherardino di Sostegno (Gherardino, sveti Sostegno) i Alessio de' Falconieri (sveti Alessio). Svi su oni pripadali moćnom cehu trgovaca, koji je znatno utjecao na gospodarski, kulturni i vjerski život Firence. Putujući Italijom, Francuskom i Flandrijom, vidjeli su bujan procvat kršćanstva, ali i mnoge krivovjerne sljedbe, sukobe i rascjep među vjernicima. Potaknuti Duhom Svetim, tih sedam pobožnih trgovaca odlučilo je 1233. slijediti siromašnog i raspetog Krista te živjeti u siromaštvu i pokori. Prema predaji, na blagdan Velike Gospe ukazala im se Marija, pozvala ih da napuste svijet i posvete se vječnim pitanjima.
Ostavili su za sobom obitelji, poslove i životne radosti. Okupili su se u Cafaggiu, izvan firentinskih gradskih vrata, da bi se “mogli u većoj slobodi posvetiti razmatranju”, živjeti prema evanđelju i činiti djela ljubavi. Godine 1241. povukli su se na brdo Monte Senario, 18 kilometara sjeverno od Firence i počeli živjeti kao pustinjaci. Svoju družbu nazvali su Redom slugu Blažene Djevice Marije, oblačili se u crnu redovničku odjeću i živjeli prema pravilima svetog Augustina. Uz nasljedovanje Krista naročito su se povezali s Majkom Božjom, kao svojom odvjetnicom i posrednicom. Sve svoje poslove započinjali su sa "Zdravo Marijo" ili "Zdravo Kraljice" i na osobit način slavili subotu kao dan Majke Božje. Njihovo djelovanje odobreno je 1249, potvrdio ga je 1256. papa Aleksandar IV, 1304. papa Benedikt XI, a papa Martin V. uvrstio ih je 1424. u prosjačke redove. Serviti su se ubrzo proširili na Italiju i Europu, a tijekom stoljeća i na cijeli svijet. Sedam svetih osnivača servita proglasio je blaženima 1717. papa Klement XI, a svetima 1887. papa Leon XIII. Njihovo štovanje počelo se širiti već u XIV. stoljeću. Danas oko 1000 servita djeluje u 28 zemalja na svim kontinentima. Bave se dušobrižništvom i odgojem, a posebno im je stalo do posvećenog života svojih članova, širenja Radosne vijesti i pobožnosti prema Majci Božjoj, s naročitim obzirom na njezine žalosti. U Rimu vode glasovito papinsko učilište Marianum.
