Danas slavimo svetoga Agatona, papu, rimskoga biskupa od 678. do 681. Rođen na Siciliji oko 577, Grk, sin pobožnih i bogatih roditelja, kao mladić bio je oženjen i uspješan poslovni čovjek. Kasnije je postao benediktinski redovnik u samostanu svetog Hermesa u Palermu na Siciliji. Oko 679, prema podacima Konstantina Porfirogeneta u djelu „O upravljanju imperijem“, papa Agaton sklopio je ugovor s Hrvatima o nenapadanju na susjedne narode. Na sinodi u Rimu, 680, i u svojoj poslanici caru Konstantinu IV. u Carigrad, osudio je monoteletsku herezu, prema kojoj Krist ima dvije prirode, Božju i čovječju, ali samo jednu volju i djelovanje.
Šestim ekumenskim saborom u Carigradu, 680, predsjedali su papini legati i na njemu je velikom većinom prihvaćena Agatonova poslanica. Znatno je pridonio zbližavanju istočne i zapadne Crkve. Uspješno je sudjelovao i u razgraničenju engleskih biskupija. Preminuo je 19. siječnja 681. u Rimu (po nekim izvorima u 104. godini života). Prijazan i milosrdan dobrotvor, omiljen među svećenstvom i pukom, bio je glasovit po svojim čudesima pa je prozvan „Čudotvorcem“ („Thaumaturgus“).
