Današnji sveti zaštitnik Ivan (Giovanni) Gualberto rođen je oko 985. u Firenci kao sin plemićke obitelji Visdomini. Odgojen je kao ratnik. Tragao je za ubojicom svoga brata i pronašao ga na Veliki petak. Ubojica je pao pred njim na koljena, raširio ruke u obliku križa i zamolio za oproštenje. Zamolio je milost u ime onoga koji je za sve nas na Veliki petak nedužan poginuo na križu. Tog trenutka Giovanniju se ukazao Krist na križu, on je oprostio ubojici i krenuo putem vjere. Oprostivši ubojici, otišao je u obližnju crkvu, kleknuo pred veliko raspelo te vidio kako Isus sagiba glavu prema njemu u znak odobravanja. U taj se čas u Giovannijevoj duši zbila se velika promjena i on je odlučio služiti jedino Raspetome. Protiv volje svoje obitelji postao je redovnikom benediktincem u firentinskom samostanu San Miniato del Monte. Bilo je to vrijeme simonije, kupovanja i prodavanja crkvenih časti, tako da su mnogi nevrijedni ljudi dolazili na odgovorne položaje bez potrebnih sposobnosti i vrlina. To se dogodilo i u San Miniatu, opatom je postao čovjek koji je taj položaj kupio od firentinskog nadbiskupa. Giovanni Gualberto napustio je samostan i uputio se u samostan Camaldoli kod Arezza (Toscana). Nadao se da je tamo bolje stanje, ali se prevario. Pod utjecajem Duha Svetoga osnovao je potom novu redovničku zajednicu, na šumskom zemljištu koje mu je 1038. darovala opatica Itta.
Sagradio je samostan Vallombrosa (nedaleko Reggella u Toscani), osnovao novu granu benediktinskog reda i postao opatom. Nova grana dobila je ime po tom prvom samostanu. Život u Vallombrosi bio je strog, a redovnici su se držali kućne stege, šutnje te siromaštva u hrani i odjeći. Obnovitelj redovničkoga života, Giovanni Gualberto pokrenuo je izgradnju mnogih samostana i opatija, a mnoge je reformirao. Bio je nadaleko glasovit po svojem milosrđu, proročanstvima i čudima. Naročitu brigu posvećivao je siromasima i bolesnicima, osnivao svratišta, ubožnice i bolnice. Borio se protiv simonije, a biskupijskim svećenicima preporučivao da žive u malim zajednicama. Preminuo je na današnji dan, 12. srpnja 1073, u samostanu svetog Mihaela arkanđela u Passignanu kod Firence. Svetim ga je 1193. proglasio papa Celestin III. Zaštitnik je perivoja, šumara i čuvara parkova. Njegovi redovnici, benediktinci valomobrozi (Congregazione Vallombrosana), djeluju i danas u Italiji.
