Na spomendan Gospe Karmelske 16. srpnja, redovnice i redovnici Karmelskoga reda slave svoju zaštitnicu: Gospu Karmelsku i zaštitnika sv. Iliju. U središtu liturgijskog slavlja opjevano je brdo Karmel. Izaija prorok zadivljen je njegovom divotom i ljepotom. I sam naziv Karmel, a znači «lijepi vrt» ili „voćnjak“, daje naslutiti njegovu ljepotu i plodnost. To je brdo postalo utočištem reda Karmelićana, nazvana njegovim imenom.
Zanimaju nas dva biblijska lika povezana s tim brdom: prorok Ilija i Blažena Djevica Marija koju slavimo pod nazivom Gospa Karmelska. Oboje su imali isti duh, isti odgoj i istog učitelja. Ilija - veliki prorok Staroga zavjeta, neumorni borac za Božja prava među ljudima – sklanja se na brdo Karmel gdje se suočava s bezbožnim kraljem i njegovim lažnim prorocima. Odlutali i zavedeni narod ponovo privodi Bogu.
Drugi je sjajni lik Marija, majka našega Gospodina Isusa Krista. Pod njezinim srcem dogodio se susret i poljubac neba i zemlje. Pod njezin srcem zakucalo je srce samoga Boga. Ona je postala živom pokaznicom i tabernakulom, kako je često govorio sveti papa Ivan Pavao II. Tako nam Bog nije više dalek i stran, već je dobri Otac koji nas sve očinski grli i ljubi.
Premda Isusova majka, Marija je savršena Kristova učenica, žena vjere. Slijedila je Isusa idući s učenicima, dijeleći s njima njihov zahtjevan i težak put.
Na svadbi u Kani, Marija nas je naučila da vjerujemo u njezina Sina; pod križem je postala Majkom sviju koji vjeruju. Sjedinjena s drugim učenicima «u trajnoj molitvi», primila je prve darove Duha koji je prvu kršćansku zajednicu punio apostolskom revnošću. Marija donosi blagu vijest spasenja svim ljudima. Ona je majka Velikog svećenika – Isusa Krista. I stoga je na poseban način majka svakog svećenika.
Uz Mariju i proroka Iliju danas se na poseban način želimo spomenuti i trećega lika, a to je svaki mladomisnik koji će ove godine slaviti svoju mladu misu.
Bog – Isus autor je svakog poziva. On poziva pojedinca kad je narod u političkoj, materijalnoj i duhovnoj bijedi ili potrebi. Tako su bili pozvani i Mojsije, i Ilija, i Jeremija i drugi proroci. Kad su se odazvali, Božjom snagom postali su predvodnici i osloboditelji svojega naroda.
Svaki je svećenik dar neba Crkvi, a to znači narodu Božjem, župljanima da po sakramentima i svećeničkoj službi pomiruje ljude s Bogom i međusobno. Svećenički je poziv dar Božji koji nas uvijek nadilazi. Kad ga osoba iskreno živi, on je izvor radosti jer znamo da u svim životnim naporima i teškoćama svećenik nikada nije sam. Naš životni put isprepliće se s Isusovim putem. To se napose ostvaruje u svećeničkom životu. Svećenik je vječni paradoks. U njemu se susreću suprotnosti. On u sebi pomiruje vjernost prema Bogu i vjernost prema čovjeku. Ne raspolaže moćnim sredstvima ovoga svijeta. Njegova je snaga biti goloruk jer zna da može sve u Onome koji ga jača. U povijesti kršćanstva ništa se nije smatralo tako bezvrijednim; ni protiv čega, ni protiv koga nije se toliko borilo koliko protiv svećenika. A ipak jedino se pred njim pada na koljena u sv. ispovijedi. Sve do kraja svijeta svećenik će biti „znak protivljenja“, putokaz i radost za djecu svjetla, ali i opomena koja plaši sinove tame.
Svećenik je miljenik Božji. Premda nema svoju obitelj, nije samac, nego je zaljubljenik u Isusa Krista. Po toj zaljubljenosti dobiva veliku obitelj, a to su dragi vjernici, župljani. Kad svećenik razmišlja o svojemu pozivu, dobro je da se nadahnjuje primjerom blaženoga Karla Leisnera koji je potajno zaređen za svećenika u logoru Dachau gdje je i umro kao mučenik. Rekao je: „Kriste, ako ti ne postojiš, ne isplati se živjeti“ Zato svećenik može smjelo ponoviti i pjevati stihove pjesme: Znam za koga živim...
Slaveći u ovom mjesecu Gospu Karmelsku, želja nam je da svaki svećenik i mladomisnik uvijek gaji radosnu i povjerljivu ljubav prema Mariji. Ona je svećeniku i majka, i sestra, i učiteljica, i uzor, i utjeha i opomena. Od nje učiti, nju nasljedovati od Betlehema preko Nazareta do Jeruzalema i Kalvarije, jest put svetosti. Neka ona, Gospa Karmelska majčinski štiti i zagovara svećenike, napose ovogodišnje mladomisnike, da poput sv. Ilije budu istinski predvodnici povjerenih im duša dragome Bogu.
Blažena Djevice Marijo od brda Karmela, moli za nas!
Sve Vas srdačno pozdravljam!
Vaš p. Stjepan Fridl
