veliki petak pixabay naslovna

Na Veliki petak 29. ožujka od 10:30 h pratite emisiju Katolički kulturni i društveni profili uz gosta-urednika izv.prof.dr.sc. Vladimira Lončarevića i voditeljicu Ivku Malkoč Bastašić. Tema je današnje emisije hrvatska korizmena lirika - poezija Velikog petka.

Hrvatska korizmena lirika, lirika Kristove muke ili lirika Velikog petka - kako je svojedobno omanju antologiju pasionskog hrvatskog pjesništva nazvao pjesnik i profesor Ante Stamać - motivski je žanr velikoga tematskoga korpusa hrvatskoga pjesništva u stihu što se u nas Hrvata proteže od srednjega vijeka, poglavito od antologijskoga glagoljičkoga Pariškoga zbornika s kraja 14. stoljeća do naših dana. Gotovo stoga neće biti hrvatskoga pjesnika koji se ne bi dotaknuo kristovske teme, pa tako i u žanru pasionske lirike. Počesto je, osobito kroz srednjovjekovlje, a onda i u renesansnoj poeziji u baroku pa i kasnije, taj motivski žanr povezan s marijanskim pjesništvom u motivima Mater Dolorosa i Pietà.

Ta je i takva poezija uvijek okrenuta međutim ne samo prema Kristovoj muci i bolima njegove Majke, nego je uvijek – s potkom Kristova pitanja „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ – upućena i okrenuta prema čovjeku, vazda ispunjena ključnim pitanjima egzistencije: kako osobne, tako nacionalne i općeljudske. Osuda nevinoga, križ, dragovoljno prihvaćanje patnje i smrti za bližnjega tako se po Kristovoj muci uspostavljaju kao univerzalije bez kojih nije moguće promišljane i razumijevanje konačne svrhe čovjekova postojanja.

U ovome izboru našeg urednika prof.dr.sc. Vladimira Lončarevića u posebnoj emisiji „Katoličkih duhovnih i kulturnih profila“, donosimo pjesnički doživljaj Korizme, Muke i Križa kroza stihove nekolicine hrvatskih pjesnika, među kojima i onih manje poznatih, raznih stilskih pripadnosti, no svih jednako zadivljenih i upitanih pred tajnom „Čovjeka Boli“. Jer, kako reče prorok Izaija, „On je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava“.

Za ovu emisiju odabrali smo 15 pjesama novijega postanja: 14 nadahnutih mukom Kristovom odnosno križnim putem, da bi 15., posljednja pjesma bila nadahnuta Kristovom uskrsnom slavom.

 

Foto: Pixabay (edited)

Radio Marija

12:15 Glazba
13:00 Čitamo knjigu - Benedikt XVI.: Bog je uvijek nov - duhovna promišljanja
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 9:00h - homilija apostolskog nuncija, mons. Giorgia Lingue

Na Božić, 25. prosinca u 9:00hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 1926
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.