petar i pavao kipovi naslovna

Ponekad se tužimo kako je Bog prvu Crkvu obdarivao i utvrđio brojnim čudesima, a danas nam toga nedostaje. Je li baš tako? Upravo ova dva sveca – Petar i Pavao, apostolski prvaci – dokazuju da su u središtu kršćanske vjere tajna i čudo. Ta koja je to ljudska sila koja bi povezala ovu dvojicu: visokoškolovana farizeja iz Tarza koji gori od revnosti za Zakon i nepromišljena, nagla ribara iz polupoganske Galileje!? Otpočetka ih slavimo zajedno, Petar i Pavao jedan su uz drugoga. Ali s pravom se možemo pitati što je to zajedničko kod ova dva čovjeka. Možda jedino činjenica da su obojica podrijetlom daleko od Jeruzalema, daleko od velikoga središta. Pavao je iz Tarza u dijaspori, Petar je Galilejac. Još su jedan dokaz da Bog dolazi i u neki nepoznati Nazaret kako bi objavio svoju slavu u neznatnosti. Crkva je Božja zajednica u kojoj međusobne veze vrlo različitih i brojnih ljudi nadilaze naše snage.

Kroz koliko je lomova prošao Petar? Napušta svoj ribarski život da bi kao učenik hodio Isusovim stopama (Mk 1,18). Poslije Uskrsa opet ćemo ga naći u njegovu poslu na Tiberijadskomu jezeru (Iv 21,3). Svojega Učitelja jednom pokušava odvratiti od njegova puta (Mk 8,32). Ipak, i neposredno prije Velikoga petka svečano obećaje vjernost do kraja (Lk 22,33). Ali, znamo, na kušnji je jadan. Kako i ne bi? Kada su se već ponadali da je doista došao Mesija, Isus, osuđen i odbačen, sramotno umire na križu. Međutim, nakon tri dana Gospodin ostvaruje znak Jonin: izlazi iz grobne pećine. Unutarnja pomutnja i uzbibanost u Petra mogla je biti neizdrživa. Potresno se pomiruje s Uskrslim, triput priznaje svoju ljubav (Iv 21,15–17). Na Duhove će prvi probiti barijeru straha; nastupit će s velikom propovijedi koja označuje početak nove zajednice (Dj 2,14).

»Kad sam slab, onda sam jak« (2 Kor 12,10), napisat će Petrov slavni drug koji nam je jednako važan. Obično ga prikazuju s mačem. Mač je snaga riječi Božje. Petru zahvaljujemo divnu vjeroispovijest o Sinu Božjemu (Mt 16,16), ali Pavao je napisao teološke hvalospjeve o Kristu koji postadoše dragulji Svetoga pisma. Pavao će nam ostaviti najraniji dokument koji svjedoči da se Petar susreo s ukrslim Isusom (1 Kor 15,5), ali isto će tako Pavao apostolskoga prvaka prekoriti kada je pred važnim gostima iz Jeruzalema iz slabosti prikrio svoje prihvaćanje antiohijskih običaja (Gal 2,11). Pavao sam izvješćuje kako se tri godine nakon obraćenja upoznao s Petrom i petnaest dana ostao s njime (Gal 1,18). Poslije će biti prijateljski ustanovljeno da je Petru povjereno evanđelje za one od Mojsijeva zakona, a Pavlu za narode svijeta (Gal 2,7).

Pavao nije bio uz Isusa Učitelja u Galileji i Judeji u brojnim poukama, čudesima, raspravama, molitvama. Petar je uza nj od početka. Pavao se susreće s proslavljenim uskrslim Kristom i odjednom shvaća svoj život u novomu svjetlu. Više ne progoni, nego vatreno slijedi Isusa. Obraćenje je radikalno. Kao da se sva ona škola koju je Petar prolazio tijekom pune tri godine prelila u čudesno Pavlovo viđenje pred Damaskom.

No i Petar će tek nakon što je njegova ljubav triput stavljena u pitanje, biti pravo spreman poslušati osnovni zov: »Slijedi me!« koji sada, na kraju duga puta, opet čuje (Iv 21,19). Potresno pomirenje koje je doživio sa svojim Učiteljem toliko će djelovati na nj da poslije u Kornelijevoj kući ističe upravo oproštenje grijeha kao glavni plod vjere o kojemu i proroci svjedoče (Dj 10,43).

Pavla je silno viđenje srušilo na zemlju (Dj 9,4), ali i Petar je još tamo u početcima, obuzet strahopoštovanjem pred silinom Kristove osobe i njegove vlasti pao ničice moleći: »Idi od mene, grješan sam čovjek!« (Lk 5,8). U Petrovoj poslanici naći ćemo doduše upozorenje da je poneka Pavlova misao teška i nejasna (2 Pt 3,16), ali obojica će zajednički pisati o ostvarenju uskrsnoga psalma 118. kada govore o Kristu, zaglavnomu kamenu (Ef 2,20; 1 Pt 2,7) i o Crkvi kao zgradi u koju se Kristovi vjerni ugrađuju u sveti hram (Ef 2,21; 1 Pt 2,5). Ono što sjedinjuje ovu dvojicu apostola jest njihovo veliko djelo: omogućili su nam da se upoznamo s Kristom Gospodinom, postavili su temelj za živu Crkvu u kojoj će Uskrsli ostati s nama u sve dane.


Autor: p. Niko Bilić

Izvor: Biblijski portal

Foto: Pixabay

Radio Marija

14:00 Podravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.