25 godina Radio Marije

Pripravite put Gospodinu

Događaji iz sedmoga poglavlja Knjige proroka Izaije smješteni su u vrijeme judejskoga kralja Ahaza, kad su kralj sjevernoga Izraela sa sjedištem u Samariji, čije je ime bilo Pekah, i aramejski kralj, koji se zvao Rason, započeli rat protiv Judeje. O tom ratu izvješćuje i Druga knjiga o Kraljevima pa govori o tome kako su ovi kraljevi opsjedali i sâm Jeruzalem, premda ga nisu mogli osvojiti, ali je judejski kralj izgubio vlast nad područjem Edoma, to jest jugoistočno od Mrtvoga mora. Ondje se, osim toga, kaže i da je tom prilikom judejski kralj Ahaz potražio pomoć od asirskoga kralja, oslanjajući se tako na novu veliku silu na Bliskom istoku.

U trenucima opsade Jeruzalema, Izaija čuje ove Božje riječi: „Iziđi pred Ahaza, ti i sin tvoj Šear Jašub, do nakraj vodovoda gornjeg ribnjaka na putu u Valjarevo polje. Reci mu: 'Pazi, smiri se, ne boj se, i nek' ti ne premire srce od ovih dvaju ugaraka zadimljenih od raspaljenog bijesa Rasona aramskog i sina Remalijina, jer Aram, Efrajim i sin Remalijin smisliše tvoju propast.' Pođimo, rekoše, na Judeju, uplašimo je i osvojimo da u njoj zakraljimo sina Tabelova“ (Iz 7,3-6).

Izaija, dakle, mora sa sobom povesti svoga sina Šear Jašuba. Nije to tek usputna opaska. Njegov sin nosi simbolično ime. Hebrejske riječi šear jašuv znače: „Ostatak će se vratiti.“ Misli se pritom na narod koji će se naći u progonstvu, ali ga Gospodin ondje neće zaboraviti. Bog uvijek promatra događaje iz perspektive vječnosti. Ahaz neće doživjeti ni izgon naroda, a kamoli njegov povratak, ali Bog već o tome vodi računa i zato se čovjek ne treba bojati pred nesigurnostima sadašnjega časa.

Izaija će kralja Ahaza naći uz vodovod, jer je kralj u pripremama za rat pošao provjeriti zalihe vode, što je od životne važnosti u okolnostima opsade grada, kad vojske susjednih zemalja prijete propašću grada i cijele zemlje, te žele postaviti za kralja nekoga drugoga.

Bog naglašava: „To se neće zbiti: toga biti neće!“ (7,7). Dovoljna je njegova volja, njegova odluka. Kakvagod bila ljudska nastojanja, kakvegod sile bile uključene u neke događaje, kakvegod opasnosti prijetile, Božja je konačna odluka, a njegova je sila nenadmašiva.

Zanimljiv je nastavak Božjeg objašnjavanja. On kaže: „Damask je glava Aramcima, a Damasku je glava Rason; Samarija je glava Efrajimcima, a Samariji glava je Remalija. Još šezdeset i pet godina, i Efrajim, razoren, neće više biti narod“ (7,8-9). Posljednje riječi jasno ukazuju na asirsko osvajanje aramejskog kraljevstva i sjevernog izraelskog kraljevstva koje će ubrzo nastupiti. Bog i u ovom slučaju poznaje buduće događaje i njima upravlja. Na prvi pogled nije razumljivo zašto Bog naglašava da je Damask glava, to jest glavni grad Aramejcima i da je Samarija glavni grad Efrajimcima, to jest sjevernom Izraelu. Nije jasno zašto naglašava da je Rason glava Damasku, to jest da kralj Rason vlada u Damasku, kao i Remalija, otac kralja Pekaha, u Samariji.

Ove riječi postaju jasnije u završnom retku ovog odlomka. Bog u njemu kaže: „Ako se na me ne oslonite, održat' se nećete!“ (7,9). Kao što je Damask glava Aramejcima, a Rason glava Damasku, kao što je Samarija glava Efrajimcima, a Remalija glava Samariji, tako je, još i više, Jeruzalem glava Judejcima, a Bog glava Jeruzalemu.

Bog ohrabruje Ahaza da se ne treba plašiti, jer je ionako sve u Božjim rukama i u Božjem naumu. Također ga upozorava da se ne treba oslanjati na svoje zalihe vode, na svoje saveze s velikim silama poput Asirije, jer je Bog pravi vladar u Jeruzalemu. Jedino je pitanje ima li Ahaz toliko vjere i toliko poniznosti da, premda kralj u Jeruzalemu, prihvati Božju vrhovnu vlast i posluša njegovu riječ.

U izrazu: „Ako se na me ne oslonite, održat' se nećete!“ prisutna je i lijepa igra riječi. Hebrejski glagol 'osloniti se' u svome korijenu ima riječ aman koja znači i čvrsto stajati. Također i glagol 'održati se' u sebi skriva ovu riječ aman. Bog je taj koji daje čvrstoću i stabilnost. On daje sigurnost. Od hebrejskoga glagola aman nastala je i riječ amen koja izriče čvrstoću i stabilnost izgovorene riječi. Božja je riječ 'amen' – čvrsta, stabilna i sigrna. Bog je 'amen' – čvrst oslonac, stijena na kojoj svaki vjernik treba izgraditi svoj život, ne tražeći drugdje svoje sigurnosti i ne podliježući iracionalnim strahovima.

Poslušaj promišljanje

 

Radio Marija

13:45 Glazba
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega Milosrđa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Novo u programu: još više molitve!

Dragi slušatelji, u našem programu odlučili smo uvesti više molitvi u stalnim terminima. Uz naše redovite dnevne molitvene trenutke, dodali smo još...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.