25 godina Radio Marije

S Marijom na Gori Karmel

RAZMATRANJA O BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI

 


13. razmatranje

Blažena Djevica Marija u duhovnosti sv. Terezije Avilske – 3.dio, Osobna pobožnost

Terezijino uvjerenje pripadnosti Blaženoj Djevici Mariji koje se može izreći riječima „Marijini smo“ ne ostaje samo na spoznajnom nivou nego duboko utječe na njene nutarnje stavove. Naizvana se očituje u brojnim oblicima pobožnosti i dovodi do obnove Karmela koju sv. Terezija doživljava kao služenje Bogu, Crkvi i Blaženoj Djevici Mariji.

Svjedočanstvo Terezijina života u potpunom je skladu s njenim riječima, ona je ostvarila intenzivan neprestani nutarnji životni odnos s Marijom – čak do te mjere da se to jednostavno „podrazumijeva“ i nije potrebno ništa posebno objašnjavati.

Vidjeli smo da se Terezijina osobna marijanska duhovnost obogaćuje i prožima marijanskom dimenzijom Karmelskoga Reda, i taj je put podložan procesu rasta – od jednostavnog iskazivanja sinovske pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji sve do mističnog iskustva.

Terezija ponajprije usredotočuje svoje odnose s Marijom na njeno majčinstvo, odakle proizlazi čitav niz gesta i stavova koji spontanim govorom, punim nježnosti pokazuju kolika je njena ljubav prema Majci. Ovdje ne treba zaboraviti da je sv. Terezija žena iz naroda, ona nije studirala teologiju, (premda je rado čitala duhovne knjige i slušala propovijedi, koje su ostavile dubok trag na njenu misao). Zato Terezijina marijanska pobožnost nije intelektualistička nego je životna, rađa se iz srca. Terezijin put spoznaje bio je motriti otajstva i učiti o istinama vjere, „razmišljajući o njima u svom srcu“, kako je to činila i Gospa. Svetica je živjela motreći otajstva vjere očima srca, pri čemu je središnja os ovoga motrilačkog stava Isusova ljudska narav. Terezija, dakle, često povezuje Kristovo otajstvo i Marijinu osobu. Kod nje je napredak u spoznaji Kristova otajstva popraćen sve dubljim shvaćanjem Marijina lika i poslanja u životu Isusovu i u životu njegovih vjernika, a iz te spoznaje onda proizlazi rast u ljubavi i želja za služenjem.

Sv. Terezija motri Marijinu osobu i poslanje koje joj je Bog odredio, njeno mjesto u planu spasenja i ulogu posredovanja koju obavlja na nebu kroz prizmu sjedinjenja Majke sa Sinom. Pritom se u Terezijinoj duši javljaju konkretni ljudski osjećaji i čuvstva koji približavaju Marijin lik Terezijinom životu, sve do nježne i nevjerojatne bliskosti. Taj pogled pun ljubavi kojim Terezija motri Blaženu Djevicu Mariju sa sobom nosi rast u spoznaji i ljubavi.

Sada ćemo se osvrnuti na neka razmišljanja o konkretnim Gospinim otajstvima i naslovima koja je sv. Terezija najdublje doživljavala.

Najprije Bezgrešno Začeće. U jednoj konkretnoj životnoj situaciji susreta sa svećenikom koji je bio u stalnom stanju grijeha sv. Terezija motri suprotnost između raznih oblika nečistoće koji mogu uprljati ljudsko srce i Marijine potpune čistoće. Motriti izbliza ovu duhovnu dramu bilo je za Tereziju vrlo bolno iskustvo, ali na kraju i radosno. Kako bi objasnila njegovo obraćenje Terezija piše: „Naša Gospa mu je zacijelo puno pomogla, jer je osobito štovao njezino Začeće i toga bi dana uvijek priređivao veliko slavlje. Tako je Marija Bezgrešna, Djevica bez ljage, učinila mogućim povratak toga čovjeka čistom životu. Nadalje, sv. Terezija je preporučivala da se svakoga dana mole tri Zdravomarije na čast čistoće naše Gospe. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Terezija poslala upravo sliku Bezgrešne kao dar svome bratu Pedru koji se tada nalazio u srednjoj Americi. Osim toga, premda je sv. Terezija najveći broj samostana koje je osnovala posvetila sv. Josipu, dva nova samostana posvećena su Bezgrešnom Začeću. Ovdje treba napomenuti da se ovo zbivalo u 16. stoljeću, dok je dogma o Bezgrešnom Začeću proglašena tek 1854. godine.

Kad je riječ o Marijinom rođenju, Terezija piše: „Blagdan Marijina rođenja budi u meni posebnu radost!“ Ta izjava kao da je jeka liturgijske antifone „Tvoje rođenje, o sveta Bogorodice, naviješta radost cijelome svijetu.“ A Terezija je imala sposobnost komuniciranja i prenošenja svojih osjećaja pa tako i radosti na druge koji je okružuju. Uvijek je bila protivnica „ozbiljne i namrgođene“ svetosti i znala je obradovati duge, a to je često činila tako što je dopuštala da radost koju nosi u sebi iziđe na van. Često je povod za to bio neki Marijin blagdan ili pogled na neku Gospinu sliku.

Prikazanje Marijino u Hramu u terezijanskom Karmelu slavilo se na posebno svečani način, osobito kao znak zahvalnosti za veliku milost zadobivenu u velikim poteškoćama oko obnove Karmelskog Reda upravo na taj blagdan.

Otajstvu Navještenja sv. Terezija je posvećivala duge i česte meditacije. Ona se približava Nazaretskoj Djevici s beskrajnom ljubavlju. Zaustavlja svoj pogled na Marijinu stavu poniznosti i otvorenosti, osvojio ju je način na koji je Marija prihvatila Riječ Božju i način na koji je rekla „Neka mi bude.“ Jedan od svojih samostana Terezija je posvetila Našoj Gospi od Navještenja.

Marijino Bogomajčinstvo najveće je od marijanskih otajstava i najčešće spominjano u Terezijinim spisima. Ona je naziva „Majka Božja“, „Majka Gospodinova“, „Majka našega Gospodina“, ili pak „Isusova Majka, „Majka dobrog Isusa“, „Majka Sina Božjega“. Često tome pridodaje i pridjev „slavna“, „preslavna“, „presveta“, „blagoslovljena“ ili „dragocjena Majka našega Gospodina“. Svi ti nazivi ukazuju na to da je bila vrlo naviknuta na te izraze i da su bili sastavni dio njene svakodnevice.

Moleći usmeno molitvu Zdravo Marijo kao nešto što smo, kako kaže, „dužni moliti jer smo kršćani“, Terezija motri otajstvo te tako usmena molitva postaje istovremeno i meditativna.

Terezija se približila otajstvu Marijinog Bogomajčinstva polazeći od Isusove presvete ljudske naravi, premda nikad ne gubi iz vida njegovo Božanstvo , i shvatila je da upravo iz Kristova božanstva proizlazi Marijina veličina, njene zasluge i njen zagovor. Marijin je zagovor moćan i učinkovit upravo zato što je Majka Boga koji je postao čovjekom.

U tom kontekstu sv. Terezija motri i otajstva Isusova djetinjstva (rođenje, obrezanje, poklon mudraca, prikazanje u Hramu, bijeg u Egipat) u kojima je lik Djeteta Isusa neodvojiv od lika njegove Majke. Ona ih jednim pogledom srca promatra zajedno. Upirući pogled nadasve u Marijinu dušu proživljava Marijinu radost, ljubav, nježnost prema Isusu, ali i brigu i tjeskobu npr. pri bijegu u Egipat kad je život djeteta Isusa bio u opasnosti.

Terezija promatra i Marijino sudjelovanje u Pashalnom otajstvu. Blažena Djevica Marija je sjedinjena s Kristom, svojim Sinom, surađivala na spasenju ljudskoga roda po vjeri i slobodnoj poslušnosti. U tom djelu Otkupljenja Marija nije pasivno sredstvo u Božjim rukama nego aktivno surađuje. Sv. Terezija piše (obraćajući se Ocu): „Umjesto da gledaš naše grijehe, sjeti se da nas je otkupio tvoj presveti sin. Sjeti se njegovih zasluga i zasluga njegove slavne Majke.“

Terezija je voljela gledati Mariju podno Križa Isusova. Kaže da je Majka bila pored Sina i da je „trpjela u svojoj presvetoj duši i umirala teškom smrću“. Tim izrazom izražava beskrajnu mjeru Marijine patnje. Na drugom mjestu, govoreći o Marijinoj samoći kada u naručju drži Isusovo beživotno tijelo, piše: „Koliko li je morala trpjeti slavna Djevica Marija!“

Zatim sv. Terezija motri radost Uskrsnuća, u kojem je Pashalno otajstvo došlo do vrhunca. Ona smatra da su prvine Kristove uskrsne radosti rezervirane za Majku. O tome piše: „Reče mi (Isus) da se, čim je uskrsnuo, ukazao našoj gospi… Proveo je s njom mnogo vremena.“

Kao vrhunac, Terezija promatra otajstvo Marijinog Uznesenja na Nebo. Ona gleda – kako kaže - „radost i svečano slavlje“ u kojim je Marija u pratnji mnoštva anđela i sv. Josipa uznesena na nebo i tamo dočekana i okrunjena. Terezija o tome piše: „Radost moga duha bila je prevelika vidjevši toliku radost.“

Uznesenjem na Nebo Marijino duhovno majčinstvo zadobiva dimenziju vječnosti – ona je majka svih i zauvijek i kao takva se s majčinskom ljubavlju brine za braću svoga Sina.

I na kraju evo što je sv. Terezija napisala u jednom od svojih pisama: „Danas je bdjenje svetkovine Naše Gospe u kolovozu. Uvijek nam za njene blagdane dolaze muke i utjehe kao njeni darovi.“ I na drugom mjestu piše: „Djevica neka vam nadoknadi za sve, neka vas blagoslovi i učini vas svetima!“

 

 

Tekst: s. Petra

Izvor:
MARIJA BISTRICA (samostan Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca)

 

Radio Marija

18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Kad bi ljudi poznavali vrijednost Svete Mise, svaki dan bi morali doći redarstvenici"... Citati i misli sv. o. Pia

Današnji sveti zaštitnik je sv. Pio iz Pietrelcine, glasoviti i kod vjernika omiljeni Padre Pio, talijanski kapucin i mističar. Na njegov spomendan, izdvajamo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.