Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se Sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego Sv. Joakim. Njezinom je štovanju veoma pridonio Ivan Trithemius svojom knjigom Tractatus de laudibus sanctissimae Annae (Rasprava o pohvalama presvete Ane – Mainz, 1494). Kult Sv. Ane naročito je raširen na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj. Ondje su glasovita svetišta Sv. Ane u Dürenu u Njemačkoj te u Aurayu u Bretanji. Bretonci su taj kult prenijeli i u Kanadu, gdje se u Beaupréu nalazi također veliko svetište Sv. Ane.
Sv. Anu naročito zazivaju žene željne poroda, trudnice i porodilje, majke općenito. U Njemačkoj su je naročito štovali zlatari, rezbari drveta i ebanovine, rudari. Na papinskom dvoru slavili su je konjušari pa su na njezin blagdan priređivali uvijek svečanu procesiju. Svjedok je tog kulta crkva Sv. Ane u Vatikanu, podignuta godine 1505.
Od Svete Ane mnogi su molili i za milost dobre smrti jer je ona na smrtnome času, prema jednoj tradiciji, bila obradovana prisutnošću svoje kćerke Marije i njezina djetešca Isusa. Glasoviti bankari i bogataši Fugger u Augsburgu svoju su grobnu kapelu posvetili sv. Ani. U sjevernoj Europi u vezi sa štovanjem Sv. Ane bila je mnogo u upotrebi »voda Sv. Ane« – voda blagoslovljena njoj u čast, s kojom su škropljeni bolesnici u groznici, a i opsjednuti. Svetoj Ani se ponegdje obraćaju bolesnici od astme. Svetoj Ani je kao poseban dan u tjednu posvećen utorak jer se misli da se ona u taj dan rodila i umrla.
U Bistrincima, filijali župe Belišće, nekoć Valpova, nalazi se malo proštenište Sv. Ane, poznato po cijeloj Valpovštini i sve tamo do Donjega Miholjca. Proštenište je nastalo uz poklonac Sv. Ane, koji se nalazi u Bistrinačkom polju okružen hrastovima i lipama. Izgrađen je godine 1797. u vidu stupca s pravokutnim otvorom što ga zatvara rešetka od kovanog željeza iz vremena bidermajera. Nestručno je obnovljena g. 1934. Poklonac Sv. Ane u Bistrincima skroman je rad domaćih majstora i rijedak očuvani primjerak takve vrste pokonca iz XVIII. stoljeća u onim krajevima. Ubraja se u spomenike kulture Valpovštine, a spominju ga naši poznati kulturni radnici dr. Anđelka Horvat, dr. D. Pinterović i Milan Balić.
Neka u narodu prilično nejasna predaja govori da je poklonac podignut u počast slike sv. Ane što je doplivala Dravom i zaustavila se u blizini Bistrinaca. Činjenica je da na blagdan Sv. Ane dolaze k tome pokloncu vjernici ne samo iz Bistrinaca, već i iz svih obližnjih mjesta. Pojedini hodočasnici dolaze i u druge dane, osobito na mlade nedjelje u ljetu. Kraj poklonca je iskopan zdenac na kojem se hodočasnici umivaju ili barem popiju nešto vode iz tog zdenca. Nekoć je iz Bistrinaca na blagdan Sv. Ane rano ujutro u 3 sata išla procesija k Svetoj Ani. Putem se molilo i pjevalo. Zagovoru Sv. Ane pripisuje se ozdravljenje jednog slijepog djeteta, o čemu je bilo pisano i u našem katoličkom tisku. Blagdan se Sv. Ane kraj njezina poklonca u Bistrincima još i danas svečano slavi uz veliko sudjelovanje Božjega naroda kako na misama tako i na sakramentima pokore i Euharistije.
Izvor: sveci.net