25 godina Radio Marije

liturgijski17012022

Nakon velikog „Amen“ kojim završava euharistijska molitva, cijela zajednica stoji jer je ovom molitvom nošena u Božju prisutnost i svoju budućnost u Kristu. Zajednica okupljena oko oltara sa svećenikom je u središtu otajstva. Na ovoj je slici skrivena zajednica koja na nebu s Kristom stoji pred Božjim prijestoljem. Sada počinje druga cjelina mise, koja se općenito naziva obred pričesti. Što se događa ovdje? Što se sada otkriva? Možemo i moramo odgovoriti s odgovorom koji se čini prejednostavnim, a čini se da govori i previše i premalo. Ali moramo ga dati i pokušati shvatiti njegov sadržaj. Odgovor je: ljubav. Događa se ljubav. Sada se otkriva ljubav. Ljubav je zajedništvo.

Iskustvo zajedništva koje je doživjela Crkva u euharistijskom slavlju naučilo ju je da ljubav ne može biti definirana na bilo koji način, a sigurno ne na zemaljski; odnosno uzimajući međusobnu ljudsku ljubav kao polazište, kao polaznu točku s koje se može izvršiti usporedba ljubavi prema Bogu, govoreći nešto poput: „Božja ljubav je takva“. Za kršćanina, upućenog u ovaj trenutak liturgije, ljubav nije slična ničemu drugom. Ljubav je ono što se sada događa. Što je ljubav, Bog otkriva ovdje i sada. Možda bi se moglo reći da je ljudska ljubav poput ljubavi prema Bogu zbog činjenice da izvor ima u Bogu i da je, u najboljem slučaju, odraz Njegove. Ovdje, u ovom trenutku slavlja, ljubav biva definirana, biva otkrivena istinska i božanska ljubav. Crkva je sada jedno u ljubavi Oca, Sina i Duha Svetoga. Ova trinitarna božanska ljubav odgovara jednom obliku, obrascu i dinamici; sve biva otkriveno u onome što je moguće za Crkvu u ovom trenutku. Sve što je sada moguće za Crkvu sada slijedi u obredu pričesti.

Počinje s molitvom Gospodnjom. Molitva Gospodnja - Gospodinov način molitve - sada je moguć za Crkvu. Preko svećenikovog poticaja Krist poziva svoje tijelo da uputi riječi molitve svome Ocu. Ovaj poticaj i molitva otvaraju sljedeću cjelinu mise, koja čini završni dio: od molitve Gospodnje do popričesne molitve. U ovoj cjelini nalazimo mnoge elemente koje ćemo razmatrati jednog po jednog. Prvo molitvu Gospodnju, zatim znak mira, lomljenje kruha, blagovanje Kristova tijela i krvi te na kraju molitvu nakon pričesti. Svi ti elementi uzeti zajedno zovu se obred pričesti. Vrhunac jedinstva je blagovanje, obredni čin kojim se zapravo postiže zajedništvo, naše sudjelovanje u Kristovoj žrtvi koja je prinesena Ocu u euharistijskoj molitvi. Služeći se tehničkim jezikom antropologa, to je svrha žrtve. Čak i u drevnim žrtvama životinja uvijek je postojao taj element. Žrtva je upućena Bogu; u njezinom blagovanju, oni koji ju prinose, sjedinjeni su s Bogom. To se isto događa ovdje, ali na način koji je jedinstveno za kršćanstvo. Ako mogu iskreno reći: u obredu pričesti blagujemo sve ono što je bilo postavljeno na oltar tijekom euharistijske molitve.

Da bismo razumjeli sve elemente ove cjeline, bilo bi korisno razmisliti o smislu riječi i gesti. Prvo su riječi molitve Gospodnje, a zatim radnje koje, gotovo doslovno, izvršavaju sve ono što je rečeno i podrazumijevano riječima. Stoga, prvo ću komentirati riječi molitve i njihovo značenje u tom kontekstu. Nakon toga ću komentirati radnje koje one ostvaruju i koje odgovaraju onome što se tražilo u molitvi.

Molitva Gospodnja
Postoji određeni razlog zašto se moli molitva Gospodnja baš u ovom trenutku. To što se ovdje izgovara je u osnovi svake druge molitve u našem životu. Ovdje se otkriva i dolazi se do njenog izvornog i punog značenja. U analizi doksologije kojom je završena euharistijska molitvu, vidjeli smo zapravo da smo, uz Kristovu žrtvu, uvedeni u Očevo srce i u našu konačnu budućnost s Bogom. Prinos Kristove žrtve Ocu kulminira u riječima: „Tebi, Bogu Ocu svemogućemu, svaka čast i slava“. I sada započinje obred pričesti sa riječima: „Oče naš“. Pokušajmo razmisliti što se ovdje događa. Komentirat ću molitvene izričaje rečenicu po rečenicu.

Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

Zagrebačka nadbiskupija

Foto: Svećeničko ređenje u Mariji Bistrici, 2021.

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - „Snaga ljubavi: činiti dobro - žene u Domovinskom ratu“ urednice Marije Slišković
04:00 Glazba
04:30 Izazovi – tema: Međunarodni dan sestrinstva; gošće: medicinske sestre Vesna Mioč i Matilda Pešut i primalja Marijana Saboljić; ur. i vod.: Slavica Janković

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Iz Misli bl. Ivana Merza o Euharistiji, Blaženoj Djevici Mariji i ljubavi prema bližnjima i domovini

"Iz svakog rada koji je Merz napisao osjetio sam snagu, jer sve ono što je napisao, napisao je u svetom zanosu i blistavom okrilju nerazjašnjene...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2022
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.