9 nica gabric 2024 06 8

8. DAN

KROZ VALOVE GANGESA

Ovaj put se spavalo na tim elastičnim i mekim daskama. Kad čovjek ide po selima, na sve se mora priučiti, pa se i priuči brzo. I onda dosta puta se spava upravo »luksuzno«, osobito kad se dobije suhe slame, kao ono zadnji puta u Birajnogoru. Jednom prije sam tamo spavao, no pod kapelice tako je neravan, da su mi rebra slijedećeg jutra bila meka kao vosak. Ovaj put bio sam pametniji, pa sam donio dosta slame. No da sam malo pametniji, što nisam, protresao bih bio slamu, prije nego što sam je pripravio za svoj krevet. Sa slamom sam naime donio dosta kukaca i malih crvenih mrava. Da me te »drage i mile« životinjice nisu pustile na miru po noći, ne trebam posebno ni spominjati.

A da čaša bude još punija, poslije ponoći otvorilo se nebo i zemlja i udario strašan tropski pljusak. Crkvica je bila nedavno popravljena, pa mi se srce širilo od veselja, da barem neću pokisnuti. No to proširenje srca nije dugo trajalo. Rashladile ga debele kapi što su počele padati baš u sredini kapelice, gdje je stajao moj slamnati krevet. Najprije je počelo curiti kod glave. I to baš junački. Bilo je sve u nekoliko minuta mokro. No, kako sam bio jako umoran, nije mi se dalo ustati, pa se pomaknuh malo na lijevu stranu. Nego, da čaša bude dupkom puna, poče voda ulaziti kroz puknuti drveni prozor i naskoro je kapelica bila kao malo jezero. Ja sam bio na slami, pa se još dalo izdržati. Ali kad su se i komarci ušuljali i počeli gristi, onda se čaša prelila ... i ustanem i čučnem u jedan suhi kut, sanjareći o onima koji spavaju na suhom krevetu ...

U Gosabi, gdje imamo crkvicu u čast Prečistom Srcu Marijinu, kudikamo sam gore prošao, jer je krov stare kapelice bio gori nego rešeto. Dobro sam prokisao. No nije bilo to sve. Mene uvijek nekoliko »sreća« zajedno prati. Kad je pljusak počeo, doletjele su dvije koze i čitava regimenta kozlića unutra. Kako sam samilosna dalmatinskog srca, ono kozje i kozličko »!beee-)beee« ganulo me i ja ih pustih unutra. Nije bilo puno mjesta, no sjetih se one narodne: »Iako je kuća tijesna, nisu čeljad bijesna!« No skupo sam platio svoju »kozju samilost«. Na rastanku ostaviše mi i dvije koze i regimenta kozlića nekoliko regimenata malih kozjih buha. Aj, aj, još mi se i sada koža ježi, kad mislim na onu noć. Pa eto, ako se hoćete učiti od tuđe nevolje, evo vam jedan savjet: Čuvajte se koza i kozlića, barem onih bengalske pasmine!

I za hranu je malo poteže na ovakvim misijskim putovanjima. Posvuda je siromaštvo. S misijske postaje uzmemo nekoliko stvari sa sobom, no to ne traje dugo. Kruh se, kad ga dakako imamo, pokvari već nakon dva dana. Sjećam se kako sam jednom došao kasno u selo, te gladan htio nešto založiti. Izvadim iz torbe kruh. Kuhar je donio čaj, glasoviti misijski »ljekoviti čaj«, koji miriše po svim mogućim ribama, što su se u loncu prije kuhale! Napijem se čaja i zagrizem u onaj suhi kruh. Nije bio baš previše suh, jer si nisam ni jednog zuba slomio. No ukus je 'bio čudan i gorak. U kapelici bio je mrak kao u rogu, pa nisam mogao ništa vidjeti. Pomislio sam: Umoran si, pa je ukus malo čudan. Glad nije izbirljiva i ja se lijepo okrijepio. Nego kad sam slijedećeg jutra ugledao kruh, »ukrašen« crvenkastim, žućkastim, sivkastim, modrikastim i crnkastim prugama plijesni, srce mi je spalo za dva inča niže... Dobro, da svega toga nisam sinoć vidio, jer bih inače ostao gladan. Sreća u nesreći!

Mnogo veselja, mnogo radosti bilo je na tom putovanju, putovanju za neumrlim dušama. Dođite koji put u pohode! Slame ću dosta pripraviti i koze i kozliće istjerat ću van.

Ostajte zdravo i veselo!

Vaš otac Ante

 

MOLITVA za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante Gabrića

Oče nebeski, u sluzi Božjemu Anti Gabriću, misionaru, darovao si nam herojski primjer kako se milosrđem i ljubavlju širi Tvoje kraljevstvo. Molimo Te za milost da u vjeri Crkve on bude što prije proglašen blaženim i tako postane još bliži svima koji mu se obraćaju u svojim potrebama. Uvjereni da Ti je svojim životom i apostolskom revnošću omilio, udijeli nam po njegovu zagovoru milost za koju te sada molimo… po Kristu Gospodinu našemu. Amen

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu.

 


©Autor devetnice: Zaklada Otac Ante Gabrić (© ZOAG)
Zabranjeno kopiranje sadržaja bez suglasnosti autora

Radio Marija

14:00 Podravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.