9 nica gabric 2024 06 7

7. DAN

KROZ VALOVE GANGESA

Prošli put smo stali kod krokodila. Kad sam ono prelazio preko piprekhalskog Gangesa. Lađar je krokodila vidio, a možda i krokodil nas, no ugledavši mene mršavu »bračku srdelu«, po svoj prilici je pomislio da nema smisla ići lomiti zube na mojim kostima. I onako mu ne bi bilo ni za doručak.

Krokodila se manje bojimo ovdje. Kudikamo su strašniji i opasniji morski psi. Ima ih jako mnogo. Veliki su i silno otrovni. Dosta je već ljudi od njih zaglavilo. Tako se vješto i potiho približe lađici, da ih se ni najmanje ne čuje. I onda u jedan čas ode noga, ili ruka, ili glava!

Nego, toga dana ni ovi nam gosti nisu došli u pohode. No došao nam je međutim jak vjetar, valovi i struje na rijeci. Dva puta smo bili u smrtnoj opasnosti, osobito jednom, kad nas je jaka struja zanijela prema jednom viru. Lađica je bila dupkom nakrcana, jer smo vozili materijal za pokrivanje jedne seoske kapelice. Bio je dan punog mjeseca, kad je razlika između visoke i niske vode najveća, pa je zbog toga i struja bila izvanredno jaka. Na zaokretu pred selom Šombunogorom tako nas je vukla, da ni veslati više nije trebalo. Dva veslača i kormilar nekako previše sigurni u poznavanje ove rijeke, bezbrižno su sjedili. Osobito, jer su slijedili jednu lađicu, koja je bila pred nama kojih stotinu koraka. No, na nesreću, nisu opazili da su skretali malo pomalo na lijevu stranu, kamo ih je vukla neodoljiva snaga jednog jakog vira.

Kao strijela poletjesmo prema njemu. Voda nas uhvati sa strane. Veslači i kormilar su problijedili od straha.

»Vesla u ruke i svom snagom na desnu stranu!« povikao sam iz sveg grla.

Čuvši moj povik, lađar čamca što je bio pred nama, okrene se i vidjevši, kamo idemo, sav očajan povika: »Šorbonaš! Propast!«

I bili smo joj zbilja blizu. Radilo se tek o sekundama i struja vira će nas smotati. Ljudska sila nas nije mogla spasiti. Lađarima su od straha ruke drhtale. »Fadar Oče!« promucali su puni pouzdanja u smrtnom strahu.

Nekako mi sama od sebe dođe misao na onu buru na jezeru, kad su Spasitelj i njegovi učenici bili u opasnosti. Apostoli su se prepali, jer je Učitelj spavao. No on nije spavao. On je nad njima bdio. Bdio je on i nad nama onog podneva kod šombunogorskog zaokreta. Ljudska nas sila nije mogla spasiti, no još je preostajala Božja sila. Na čamcu više nema vesala. Ničega se nisam mogao prihvatiti. No onda pogledah na svoje ruke. Doduše nevrijedne, ali one su svećeničke ruke, posvećene ruke, ruke dane Njemu, da preko njih dijeli sreću i blagoslov. Pokleknuh u lađici i podigoh ih na blagoslov. Sve se to odigralo u nekoliko sekundi. Kad sam opet ustao, mi smo bili izvan vira usred mirne vode. Ne pitajte mene kako smo tamo dospjeli. Spasitelj dobri zna. Mi smo mu se svi od srca zahvalili.

Još su nas jednom protivni vjetar i valovi stjerali prema sredini rijeke, gdje smo opet bili u velikoj opasnosti, no hvala Spasitelju i Njegovoj Presvetoj Majci, sretno smo isplivali.

Kako je vjetar bio jak, jedva smo se micali. Noć nas uhvatila dva sata daleko od Bošontija. Umorni smo bili i lađari i ja. Na lađici smo imali tri daske. Smjestih ih da se ispružim i malo odmorim. Bio je tvrd krevet. Nikako se ne slaže s mojim rebrima. Baš junački žulja. Okreni se na ovu stranu, okreni se na onu, kad odjednom srednja daska popusti i iskliznu se ispod mene. Ja sam već bio malo zakunjao, pa u polusnu i strahu da ne idem u morske dubine, zamahnuh rukama i prevrnuh dva, tri lonca, što su bili blizu. Mora da je sve skupa izgledalo smiješno, jer su se lađari od srca smijali. I ja im se pridružih, da im bude slađe, ostavivši masiranje rebara za Bošonti. Kod pada dobro sam se očešao na nečem grbavom.

Nastavlja se...

Vaš otac Ante

 

 

MOLITVA za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante Gabrića

Oče nebeski, u sluzi Božjemu Anti Gabriću, misionaru, darovao si nam herojski primjer kako se milosrđem i ljubavlju širi Tvoje kraljevstvo. Molimo Te za milost da u vjeri Crkve on bude što prije proglašen blaženim i tako postane još bliži svima koji mu se obraćaju u svojim potrebama. Uvjereni da Ti je svojim životom i apostolskom revnošću omilio, udijeli nam po njegovu zagovoru milost za koju te sada molimo… po Kristu Gospodinu našemu. Amen

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu.

 


©Autor devetnice: Zaklada Otac Ante Gabrić (© ZOAG)
Zabranjeno kopiranje sadržaja bez suglasnosti autora

Radio Marija

17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:25 Glazba
18:30 Svetac dana - sv. Nikola, biskup

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2026
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.