ljubav nije ljubljena naslovna

Opraštanje

Današnja čitanja upućuju nas na molitvu za oproštenje naših grijeha, dok se posebice u Evanđelju traži od nas da i mi opraštamo. Azarjina molitva iz prvoga čitanja očituje veliku želju i čežnju za Božjim oproštenjem. Izrazi koje Azarja upućuje Bogu izraz su svake iskrene molitve koja izlazi iz obraćena i ponizna srca. Ono radi čega se narod kaje jest povrjeda Saveza koji je sklopljen s Bogom. Spoznaja da smo bili ravnodušni prema Bogu, odbacili Ga i odbili Njegove milosti izaziva u nama bol i sram. Kroz iskreno pokajanje doživljavamo obraćenje i ponovnu želju za Bogom i Njegovom ljubavlju, tj.obnovu svetoga saveza s Njime. Azarja kaže nadalje da nemaju ni žrtava, ni prikladna mjesta za žrtvovanje, ništa osim te velike želje i boli u srcu za Božjim oproštenjem. Azarja vjeruje da je Bogu i to dovoljno, i da je to ona prava i najveća žrtva koja će ih pomiriti s Bogom. Uzda se u Božju veliku ljubav, blagost i milosrđe „jer se neće postidjeti oni koji se u Te uzdaju(…)“.U psalmu nalazimo ove riječi:“jer ti si Bog, moj Spasitelj, u Tebe se pouzdajem svagda“.

Bog od nas traži pouzdanje, čak i kada nam se čini da su naši grijesi preveliki, preteški za Božje oproštenje. Istina jest da mi za svoje dugove, grijehe nemamo odakle vratiti, ali Gospodinu to nije problem. Jedino što možemo učiniti da bi zarobili Njegovo oproštenje i što On od nas jedino i traži jest pouzdanje u Njegovu Krv, prolivenu za nas, Krv Kristovu koja nam je besplatno dana, a čija je vrijednost neprocjenjiva. To je Krv Novoga Saveza,koja je prolivena za nas za oproštenje grijeha. Kolik god bio naš dug prema Gospodinu i naša slabost i grešnost prema Njemu, Njegova Krv sve to nadilazi i On nam je nudi u svojoj ljubavi. Jer zato je i umro i prolio je svu, da bi Ona nas učinila čistima. Razmatrajući Gospodinovu velikodušnost i trpljenje na križu, na što smo osobito ovo korizmeno vrijeme pozvani, shvaćamo da nam je time darovao sve što nam je potrebno za spasenje. U Evanđelju Isus kaže da je gospodar sluzi oprostio sve dugove i da nije od njega tražio strogu pravdu. Bilo je dovoljno samo njegovo priznanje i molba za oproštenje. Tako i Gospodin u prvom redu traži našu ljubav i predanje, naše srce. Gospodinu dajemo iskreno svoje srce onda kada Ga stavimo na prvo mjesto, priznamo Ga svojim Bogom, u Njega se bezgranično pouzdajemo, odlučimo istinski Ga tražiti, te činimo ono što spoznajemo da On želi – okrenutost prema sebi izmijenimo u okrenutost prema Njemu.

Grijeh, ono što nas udaljuje od Boga nije ništa drugo do povreda ljubavi. Ono na što se Isus posebno osvrće u današnjem Evanđelju jest oproštenje, oprostiti nanesenu uvredu. Već sama vjera u potrebu oproštenja je dovoljna da započne proces opraštanja i zacjeljivanja rana. Tu vjeru naći ćemo opet na Križu Kristovu, jer kaže svome Ocu: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine.“ Nitko ne pozna srce svoga bližnjega. Naš Bog jedini zna što je u svakom pojedincu, njegove prave namjere, pravu težinu i okolnosti svakoga grijeha. Isus je za svoje progonitelje molio. Ako razmišljamo na taj način, prepuštajući Bogu svoga bližnjega i moleći za njega, dobit ćemo istinsku i Božju snagu za opraštanje. Bog daje u takvoj molitvi istinsko suosjećanje prema našim neprijateljima, koje vidimo tada u Bogu, i ono što za njih počinjemo željeti jest ponajprije oslobođenje od grijeha, blagoslov i mir. Kroz iskrenu molitvu dobivamo sposobnost vidjeti širu sliku i svoga i tuđega života, a kroz opraštanje i dobrohotnost prema bližnjemu rastemo u kršćanskoj, i također ljudskoj zrelosti. Osjećaje koje smo imali u trenutku nepravde, npr. mržnja, nepovjerenje, odbacivanje, povrijeđenost, ogorčenost…, zamjenjuju Kristovi osjećaji: razumijevanja, prihvaćanja, mira. Upravo na to nas poziva naš Bog, da kao što je On na Križu oprostio i sve nam prašta, i mi oprostimo. Na taj način moguće je oprostiti „od srca“, kao što kaže današnja Božja Riječ. Po našem opraštanju postajemo najsličniji Bogu, jer upravo je opraštanje i milosrđe Njegova najveća osobina.

 

s. Marija Judita Popović, klarisa

slušaj razmatranje korizma

 

Radio Marija

10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba
10:30 Crkva i društvo - ur. i vod.: Ivka Malkoč Bastašić
11:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2022
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.