Izr 16 - 20
16
1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti,
a Jahve ispituje duhove.
3 Prepusti Jahvi svoja djela,
i tvoje će se namisli ostvariti.
4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu,
pa i opakoga za dan zli.
5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha:
takav zaista ne ostaje bez kazne.
6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja,
i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji,
i neprijatelje njegove miri s njim.
8 Bolje je malo s pravednošću
nego veliki dohoci s nepravdom.
9 Srce čovječje smišlja svoj put,
ali Jahve upravlja korake njegove.
10 Proročanstvo je na usnama kraljevim:
u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi;
njegovo su djelo i svi utezi.
12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu,
jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
13 Mile su kraljevima usne pravedne,
i oni ljube onog koji govori pravo.
14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti,
ali je mudar čovjek ublaži.
15 U kraljevu je vedru licu život,
i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato,
i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
17 Životni je put pravednih: kloniti se zla,
i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
18 Pred slomom ide oholost
i pred padom uznositost.
19 Bolje je biti krotak s poniznima
nego dijeliti plijen s oholima.
20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću,
i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
21 Mudar srcem naziva se razumnim,
i prijazne usne uvećavaju znanje.
22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju,
a ludima je kazna njihova ludost.
23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova,
na usnama mu znanje umnožava.
24 Saće meda riječi su ljupke,
slatke duši i lijek kostima.
25 Neki se put čini čovjeku prav,
a na kraju vodi k smrti.
26 Radnikova glad radi za nj;
jer ga tjeraju usta njegova.
27 Bezočnik pripravlja samo zlo
i na usnama mu je oganj plameni.
28 Himben čovjek zameće svađu
i klevetnik razdor među prijatelje.
29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga,
i navodi ga na loš put.
30 Tko očima namiguje, himbu smišlja,
a tko usne stišće, već je smislio pakost.
31 Sijede su kose prekrasna kruna,
nalaze se na putu pravednosti.
32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka,
i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
33 U krilo plašta baca se kocka,
ali je od Jahve svaka odluka.
17
1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim
i s braćom će dijeliti baštinu.
3 Taljika je za srebro i peć za zlato,
a srca iskušava Jahve sam.
4 Zločinac rado sluša usne prijevarne,
i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu,
i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
6 Unuci su vijenac starcima,
a sinovima ures oci njihovi.
7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda,
a još manje odličniku usne lažljive.
8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje:
kamo se god okrene, uspijeva.
9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav,
a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
10 Razumna se ukor jače doima
nego bezumna stotina udaraca.
11 Opak čovjek ide samo za zlom,
ali se okrutan glasnik šalje na nj.
12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade
nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
13 Tko dobro zlom uzvraća,
neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu:
stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga,
obojica su mrski Jahvi.
16 Čemu novac u ruci bezumnomu?
Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme,
a u nevolji i bratom postaje.
18 Nerazuman čovjek daje ruku
i jamči pred svojim bližnjim.
19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu,
i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
20 Opak srcem ne nalazi sreće,
i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je;
a nije veseo ni otac budale.
22 Veselo je srce izvrstan lijek,
a neveseo duh suši kosti.
23 Opaki prima dar iz njedara,
da bi iskrivio putove pravici.
24 Razuman ima mudrost pred sobom,
a bezumniku su oči na kraj zemlje.
25 Briga je ocu bezuman sin
i žalost roditeljki svojoj.
26 Ne valja kažnjavati pravednika,
a nije pravo ni tući odličnike.
27 Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost,
i razuman je čovjek mirna duha.
28 I luđak se smatra mudrim kada šuti
i razumnim kad susteže svoje usne.
18
1 Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.
2 Bezumnomu nije mio razum;
stalo mu je dati srcu oduška.
3 Kad dolazi opačina, dolazi i prezir,
i bruka sa sramotom.
4 Duboke su vode riječi iz usta nečijih,
izvor mudrosti bujica što se razlijeva.
5 Ne valja se obazirati na opaku osobu
da se pravedniku nanese nepravda na sudu.
6 Bezumnikove se usne upuštaju u svađu
i njegova usta izazivlju udarce.
7 Bezumnomu su propast vlastita usta,
i usne su mu zamka životu.
8 Klevetnikove su riječi kao poslastice:
spuštaju se u dno utrobe.
9 Tko je nemaran u svom poslu
brat je onomu koji rasipa.
10 Tvrda je kula ime Jahvino:
njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.
11 Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava
i kao visok zid u mašti njegovoj.
12 Pred slomom se oholi srce čovječje,
a pred slavom ide poniznost.
13 Tko odgovara prije nego što sasluša,
na ludost mu je i sramotu.
14 Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže,
a ubijen duh tko će podići?
15 Razumno srce stječe znanje,
i uho mudrih traži znanje.
16 Dar čovjeku otvara put
i vodi ga pred velikaše.
17 Prvi je pravedan u svojoj parnici,
a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.
18 Ždrijeb poravna svađe,
pa i među moćnicima odlučuje.
19 Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada,
i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.
20 Svatko siti trbuh plodom usta svojih,
nasićuje se rodom usana svojih.
21 Smrt i život u vlasti su jeziku,
a tko ga miluje, jede od ploda njegova.
22 Tko je našao ženu, našao je sreću
i stekao milost od Jahve.
23 Ponizno moleći govori siromah,
a grubo odgovara bogataš.
24 Ima prijatelja koji vode u propast,
a ima i prijatelja privrženijih od brata.
19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti
nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra,
i tko brzo hoda, spotiče se.
3 Ludost čovjeku kvari život,
a srce mu se ljuti na Jahvu!
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje,
a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
5 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne,
i tko širi laži, neće uteći.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu,
i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova,
još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi:
on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe,
a tko čuva razum, nalazi sreću.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne,
i tko širi laži, propada.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno,
a još manje sluzi vlast nad knezovima.
11 Um čovjeka usteže od srdžbe,
a čast mu je oprostiti krivicu.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja,
a njegova milost kao rosa bilju.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin,
i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca,
a od Jahve je žena razumna.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san,
i nemarna duša gladuje.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj,
a tko ne pazi putove svoje, umire.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv,
i on će mu platiti dobročinstvo.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade,
ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19 Tko je jarostan, plaća globu,
i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
20 Slušaj savjet i primaj pouku,
kako bi naposljetku postao mudar.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem,
ali što Jahve naumi, to i bude.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj,
i bolji je siromah od lažljivca.
23 Strah Gospodnji daje život,
i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu,
ali je ustima svojim ne prinosi.
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti;
ukori razumnog, i shvatit će znanje.
26 Sin je sramotan i pokvaren
tko zlostavlja oca i odgoni majku.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke
koji odvode od riječi spoznaje!
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi,
i usta opakih gutaju nepravdu.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima
i udarci za leđa bezumnikâ.
20
1 Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje, neće steći mudrosti.
2 Kraljev je gnjev kao rika lavlja:
tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.
3 Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre,
a tko je bezuman, počinje svađu.
4 Lijenčina u jesen ne ore:
u doba žetve on traži, i ništa nema.
5 Savjet je u srcu čovječjem voda duboka,
i razuman će je čovjek iscrpsti.
6 Mnogi se naziva dobrim čovjekom,
ali tko će naći vjerna čovjeka?
7 Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj:
blago sinovima njegovim poslije njega!
8 Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj,
istražuje svako zlo svojim očima.
9 Tko može reći: Očistih srce svoje,
oprah se od grijeha svoga?
10 Dvojaki utezi i dvojaka mjera
mrski su Jahvi podjednako.
11 I dijete se poznaje po onome što čini,
je li čisto i pravedno djelo njegovo.
12 I uho koje čuje i oko koje vidi,
oboje je Jahve načinio.
13 Ne ljubi sna, da ne osiromašiš;
otvori oči svoje, i nasitit ćeš se kruha.
14 »Loše, loše«, govori kupac,
a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.
15 Ima zlata i mnogih bisera,
ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.
16 Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga;
oplijeni njega umjesto tuđinca.
17 Sladak je čovjeku kruh prijevare,
ali mu se usta poslije napune pijeskom.
18 Naumi se provode savjetom:
zato dobro razmisli pa vodi boj!
19 Tko okolo kleveće, otkriva tajne:
zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.
20 Tko kune oca svoga i majku svoju,
svjetiljka mu se gasi usred tmine.
21 Od početka brzo stečeno imanje
na koncu nije blagoslovljeno.
22 Nemoj govoriti: »Osvetit ću se za zlo«;
čekaj Jahvu, i on će te spasiti.
23 Mrski su Jahvi dvojaki utezi,
i kriva mjera ne valja.
24 Od Jahve su koraci čovječji,
i kako da čovjek razumije svoj put?
25 Zamka je čovjeku nesmotreno reći: »Ovo je sveto«,
a poslije promišljati što je zavjetovao.
26 Mudar kralj umije izlučiti opake,
i stavlja ih pod točkove.
27 Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji:
ona istražuje sve do dna utrobe.
28 Dobrota i vjernost čuvaju kralja,
jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.
29 Ljepota je mladićima njihova snaga,
a starcima je ures sijeda kosa.
30 Krvave masnice očiste zlo,
i udarci pročiste odaje utrobe.
Tekst Biblije preuzeti iz Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti; izvor: online Biblija, Kršćanska sadašnjost
Audio: Zaklada "Čujem, Vjerujem, Vidim"
Svakog dana u našem programu možete poslušati Biblijsko čitanje u 5:30 i 22:30 sati. Za raspored čitanja koristi se linearni način čitanja kako bismo kroz čitavu godinu pročitali Bibliju od Korica do korica.
