Sir 26-30

26
1 Blago mužu žene čestite jer je dvostruk broj dana njegovih.
2 Čestita žena radost je mužu svojem,
on će godine svojeg života proživjeti u miru.
3 Izvrsna žena odabran je dio,
dar onomu koji se boji Gospodina.
4 Bio bogat ili siromah, srce mu je veselo
i lice vedro u svako doba.

5 Trojega se plaši srce moje
a od četvrtog užasava:
od klevete u gradu, od zbora svjetine
i od lažne optužbe,
jer je sve to gore od smrti;
6 ali je tuga i jad žena ljubomorna na ženu
i bič jezika koji sve jednako udara.

7 Nepodesan je jaram žena opaka,
i svladati nju isto je kao uhvatiti štipavca.
8 Žena pijana zaziva srdžbu golemu,
jer sramota je njezina neizbrisiva.

9 Ženina je bludnost u njezinu drsku pogledu
i poznaje se po njezinim trepavicama.
10 Pod oštrim nadzorom drži kćer drzovitu,
da ne zlorabi prvu priliku.
11 Budno pazi na oko bestidno,
da se ne začudiš kad se o tebe ogriješi.
12 Kao žedan putnik ona otvara usta
i pije svaku vodu na koju naiđe
i spušta se pred svakim kolcem
i svakoj strijeli otvara tulac.

13 Mila je žena radost mužu svom,
i znanje mu njezino kosti ojačava.
14 Dar je Gospodnji žena šutljiva,
i nema cijene duši dobro odgojenoj.
15 A milina je na milinu žena stidljiva,
i nema cijene dostojne duše uzdržljive.

16 Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim,
tako i ljepota vrsne žene u urednosti kuće njezine.
17 Kao svijeća što svijetli na svetom svijećnjaku,
tako je krasno lice na skladnu tijelu.
18 Kao stupovi zlatni na podnožju srebrnu,
tako su lijepe noge na čvrstim petama.

28 Žalosne stvari

Dvoje rastužuje srce moje,
a zbog trećeg gnjev me hvata:
kad ratnik starî u bijedi,
kad se preziru ljudi umni,
kad se netko od pravednosti vraća grijehu –
za takvog je Gospod mač spremio.

29 Trgovina

Trgovac teško odolijeva napasti,
i prodavač nije bez grijeha.

27
1 Radi probitka mnogi griješe, i tko traži bogatstvo, biva nemilosrdan.
2 Kolac se zabija između dva kamena,
a grijeh se utiskuje između kupnje i prodaje.
3 Tko se čvrsto ne drži straha Gospodnjeg,
kuća će mu brzo propasti.

4 Govor

Kad se sito trese, mekinje ostaju:
tako i nedostaci čovjekovi izbijaju u govoru njegovu.
5 Lončareve posude peć iskušava,
a čovjeka njegov govor.
6 Obradu voćke očituje njezin plod:
tako i riječi čovjekove otkrivaju njegove osjećaje.
7 Nikoga ne hvali prije no što progovori,
jer govor je kušnja ljudi.

8 Pravda

Ako težiš pravdi, naći ćeš je
i obući ćeš je kao svečanu odoru.
9 Ptice se jate sa sebi sličnima,
i pravica se svraća onima koji je vrše.
10 Lav vreba svoju lovinu,
tako i grijeh one koji čine nepravdu.

11 Govor je pobožna čovjeka uvijek pun mudrosti,
a luđak se mijenja poput mjeseca.
12 Kad si među bezumnicima, pazi na vrijeme,
a s ljudima mudrim boravi bez straha.
13 Sablažnjiv je govor luđački
i smijeh je njihov grešna razuzdanost.

14 Govor s mnogim zakletvama podiže čovjeku vlasi,
i kad se takvi svađaju, začepiti je uši.
15 Svađa oholih ljudi završava se krvlju,
i mučno se slušaju grdnje njihove.

16 Tajne

Tko otkriva tajne, gubi povjerenje
i neće više naći prijatelja po srcu svojem.
17 Ljubi prijatelja i budi mu vjeran,
ali ako si izdao njegove tajne, ne idi više za njim.
18 Jer kao što čovjek uništava svojeg neprijatelja,
tako si ti uništio prijateljstvo svojega bližnjeg.
19 Ili kao što si ispustio pticu iz šake,
tako si ispustio prijatelja svoga i nećeš ga uhvatiti više.
20 Ne trči za njim jer je daleko odmakao
i utekao poput gazele iz zamke.
21 Jer se rana može povezati i pogrda oprostiti,
ali za onoga tko je izdao tajnu nema nade.

22 Licemjerstvo

Tko žmirka očima kuje zlo,
i nitko ga od toga ne može odvratiti.
23 Pred tobom je medenih usta
i divi se tvojim riječima,
ali iza tvojih leđa mijenja svoj jezik
i u sablazan izvrće tvoje riječi.
24 Mnogo što mrzim, ali ništa kao takva čovjeka,
a i Gospod ga mrzi.

25 Tko baca kamen uvis, na glavu mu pada;
podmukao udarac protuudarcem rađa.
26 Tko jamu kopa, u nju pada,
i tko zamku namješta, u nju se hvata.
27 Tko čini zlo, zlo mu se vraća,
iako on ne zna odakle dolazi.

28 Ruglo i sramota oholici,
i osveta na nj vreba kao lav.
29 U zamku se hvataju koji se raduju padu pobožnika,
i bol će ih izjesti prije smrti njihove.

30 Osvetljivost

Mržnja i srdžba jednako su gnusne,
i grešan ih čovjek obje u sebi nosi.

28
1 Tko se osvećuje, njemu se Gospod osvećuje
i dobro pazi na grijehe njegove.
2 Oprosti nepravdu svojemu bližnjemu,
pa kad budeš molio, grijesi će se tvoji oprostiti.
3 Ako čovjek gaji mržnju na drugoga,
kako može od Gospoda tražiti ozdravljenje?
4 Kad s čovjekom sličnim sebi nema milosrđa,
kako može moliti se za svoje grijehe?
5 On, koji je samo od mesa, gaji osvetljivost,
pa tko će mu oprostiti grijehe?
6 Misli na konac svoj i prestani s mržnjom;
sjeti se raspadanja i smrti, i vrši zapovijedi.
7 Misli na zapovijedi i ne mrzi na bližnjega
i na zavjet Svevišnjega, pa oprosti krivicu.

8 Svađe

Kloni se svađe, pa ćeš manje griješiti;
strastven čovjek raspaljuje svađu.
9 Grešnik sije razdor među prijateljima
i među mirne ljude baca klevetu.
10 Oganj se raspaljuje prema gorivu kojim se hrani,
a svađa se širi prema silini svojoj;
gnjev čovjekov ovisi o snazi njegovoj
i jarost mu raste prema bogatstvu njegovu.
11 Nagla svađa raspaljuje vatru,
nagla prepirka vodi u krvoproliće.
12 Pušeš li u iskru, ona se rasplamsa,
pljuneš li na nju, ona se ugasi:
oboje izlazi iz usta tvojih.

13 Jezik

Proklet bio došaptavač i klevetnik,
jer uništiše mnoge koji su živjeli u miru.
14 Treći je jezik potresao mnoge
i prognao ih od naroda do naroda;
razorio je tvrde gradove
i porušio kuće kneževske.
15 Treći je jezik izagnao žene čestite
i lišio ih plodova trudbe njihove.
16 Tko ga sluša, taj nema počinka
niti će imati boravišta mirna.
17 Udarac bičem ostavlja masnicu,
udarac jezikom lomi kosti.
18 Mnogi su pali od mača,
ali ne toliki kao od jezika.
19 Blago čovjeku koji se od njega zaštitio
i nije iskusio srdžbu njegovu,
koji nije nosio jarma njegova
niti je bio svezan lancima njegovim.
20 Jer jaram je njegov jaram gvozdeni
i lanci su njegovi lanci mjedeni.
21 Strašna je smrt koju donosi,
i bolje je podzemlje od nje.
22 Ali nema vlasti nad pobožnicima,
njih ne prži plamen njegov.
23 Njegove su žrtve oni koji ostavljaju Gospoda,
u njima on plamti i ne gasi se,
on će nasrnuti na njih kao lav
i raznijeti ih kao pantera.
24 Gle, trnjem ogradi svoj posjed,
zaključaj dobro svoje srebro i zlato:
25 tako i riječima svojim načini mjerila i utege
i ustima svojim vrata s prijevornicom.
26 Pazi da ne posrneš zbog jezika svojeg
i ne postaneš plijenom onomu koji te vreba.

29
1 Posudba

Milosrđe čini tko uzajmljuje svojem bližnjemu;
i tko mu pomaže, vrši zapovijedi.
2 Uzajmljuj bližnjemu kad je u potrebi
i opet vraćaj bližnjemu u pravo vrijeme.
3 Čvrsto drži svoju riječ i budi mu vjeran,
pa ćeš u svako vrijeme dobiti što ti treba.
4 Mnogi smatraju zajam dobitkom
i zadaju jad onima koji su im pomogli.
5 Dok ne dobije, ruku mu ljubi
i ponizno zbori o bogatstvu bližnjega,
ali na dan naplate on odgađa rok,
udara u jadikovke
i krivnju baca na zla vremena.
6 Mogne li, vrati jedva polovicu,
a i to valja smatrati dobitkom.
Ne plati li, valja oteti od njegova –
i eto neprijatelja bez potrebe:
vraća on kletvama i svađama,
umjesto čašću uzvraća prezirom.
7 Mnogi se stoga, ne zbog zloće, ustežu davati zajam:
boje se da ne budu nezasluženo opljačkani.

8 Milostinja

Ali sa siromahom budi velikodušan
i ne pusti ga da čeka na tvoj milodar.
9 Zbog Božje zapovijedi pomozi siromahu;
ako je potrebit, ne pusti ga praznih ruku.
10 Radije izgubi novce na brata ili prijatelja
nego da ti propadaju rđajući pod kamenom.
11 Uloži blago svoje po zapovijedima Svevišnjega,
i bit će ti probitačnije nego samo zlato.
12 Uloži milostinju u svoje riznice,
i ona će te izbaviti od svake nevolje:
13 bolje će se boriti za te pred neprijateljem
negoli čvrsti štit i teško koplje.

14 Jamstvo

Dobar čovjek jamči za bližnjega svoga,
a tko je izgubio osjećaj stida, ostavlja ga na cjedilu.
15 Ne zaboravljaj jamcu uslugu njegovu,
jer je dušu svoju dao za tebe.
16 Grešnik se ne brine za dobra jamčeva,
i nezahvalnik zaboravlja svojeg izbavitelja.
17 Jamčenje je upropastilo mnoge sretne ljude
i razbacalo ih kao morske valove.
18 Istjeralo je iz doma ljude bogate,
koji onda lutaju među tuđim pucima.
19 Grešnik koji se upušta u jamčenje
radi laka dobitka – potpada pod sud.
20 Pomozi bližnjemu koliko god možeš,
ali pazi da se i sam ne upropastiš.

21 Gostoljubivost

Prve su životne potrebe voda, kruh,
odijelo i kuća, da se sram pokrije.
22 Bolje je živjeti siromaški pod krovom od dasaka
nego se gostiti gospodski u tuđoj kući.
23 Budi zadovoljan imao malo ili mnogo,
pa nećeš slušati ukore ukućana.
24 Težak je život ići od kuće do kuće,
i gdje god se zaustaviš, ne smiješ usta otvoriti;
25 tuđinac si i poznaj okus poniženja,
a osobito zvuk gorkih riječi:
26 »Hajde, tuđinče, postavi stol,
i ako imaš što, daj mi jesti.«
27 »Odlazi, tuđinče, ustupi mjesto časnijemu,
dolazi mi brat i treba mi kuća.«
28 Teško je umnu čovjeku
kad mu predbace gostoprimstvo
i pogrde ga kao vjerovnika.

30
1 Odgoj djece

Tko ljubi sina svog, često ga bije šibom,
da se na koncu u njemu obraduje.
2 Tko valjano odgaja svog sina, imat će od njega koristi
i ponosit će se njime među znancima svojim.
3 Tko pouči sina svoga, čini zavidnim neprijatelja svoga
i raduje se pred prijateljima svojim.

4 Pa i umre li otac, kao da i nije umro,
jer ostavlja sina sebi slična.
5 Za svojeg se života radovao gledajući ga
i na samrti se svojoj ne žalosti.
6 Jer za neprijatelje ostavlja osvetnika,
a prijateljima sina koji će im znati milost uzvraćati.

7 Tko miluje sina svoga, zavijat će mu rane
i na svaki će mu se njegov jauk potresati srce.
8 Neukroćen konj postaje ćudljiv,
a zapušten sin postaje tvrdoglav.
9 Razmazi dijete svoje, pa će te zaprepastiti;
igraj se s njim, pa će te u tugu zaviti.
10 Ne smij se s njim ako ne želiš plakati s njim
i na koncu škrgutati zubima.
11 Ne daj mu slobode u mladosti
i ne praštaj mu pogrešaka njegovih.
12 Savij mu šiju dok je mlad
i nagnječi mu rebra dok je malen,
da ti ne bude buntovan i neposlušan
i ne ožalosti te duboko.
13 Odgoji sina svojega i dotjeruj ga,
da ti ne bi trpio zbog njegove drskosti.

14 Zdravlje

Bolji je siromah tijelom zdrav i čio
nego bogataš bolesna tijela.
15 Više valja zdravlje i snaga nego sve zlato svijeta
i krepko tijelo više od golema posjeda.
16 Nema blaga nad zdravljem tjelesnim
niti sreće nad sretnim srcem.
17 Bolja je smrt nego gorak život
i počinak vječni nego trajna bolest.

18 Dobre su jestvine pred ustima zatvorenim
kao jelo žrtveno na grob položeno.
19 Čemu žrtve idolu,
kad ne može ni jesti niti pomirisati?
Tako i onaj koga Gospod progoni:
20 samo gleda i uzdiše,
kao uškopljenik koji grli djevicu i uzdiše.

21 Radost

Ne prepuštaj se žalosti
i ne kinji se mračnim mislima.
22 Veselje srca život je čovjeku,
i radost mu produljuje dane životne.
23 Prevari svoje brige i utješi srce svoje,
otjeraj od sebe žalost:
jer je žalost pogubila mnoge,
od nje nema koristi nikomu.
24 Zavist i srdžba skraćuju dane,
i briga donosi starost prije vremena.
25 Izdašnu srcu jelo je u slast:
i koristi mu ono što pojede.

Tekst Biblije preuzeti iz Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti; izvor: online Biblija, Kršćanska sadašnjost

Audio: Zaklada "Čujem, Vjerujem, Vidim"

Svakog dana u našem programu možete poslušati Biblijsko čitanje u 5:30 i 22:30 sati. Za raspored čitanja koristi se linearni način čitanja kako bismo kroz čitavu godinu pročitali Bibliju od Korica do korica.