DSC 0629

Jubilarnim 25. hodočašćem brodovima u najstarije svetište sv. Nikole biskupa s ove strane Jadrana, ono u Kraljevici, u nedjelju 3. prosinca započeo je program proslave blagdana zaštitnika pomoraca, ribara i djece u Rijeci i Riječkoj nadbiskupiji.

Brodovi predvođeni brodom Lučke kapetanije “Vid” unatoč jakoj buri isplovili su u 9 sati iz riječke luke te nakon nešto više od sat vremena plovidbe stigli u Kraljevicu. Tamo su ih, tradicionalno dočekali mještani, gradonačelnik Dalibor Čandrlić i župnik Petar Filipović te su se u procesiji uputili u svetište sv. Nikole gdje je misu predvodio povjerenik Apostolata mora Mario Gerić. Zbog jakog vjetra putnički brod „Sfera“, inače stalni sudionik ovog hodočašća, nije mogao ploviti, pa su hodočasnici iz Rijeke popunili kapacitete broda Lučke kapetanije, a dio njih je nažalost morao propustiti hodočašće brodom.

Pomorci, mornari, kapetani, ribari i njihove obitelji svejedno su se na prvu nedjelju došašća u lijepom broju okupili u svetištu svojeg zaštitnika, uputili mu svoje molitve i zahvale te nakon mise pobožno krenuli u ophod oko oltara. Na početku mise kapetan Lučke kapetanije Darko Glažar upalio je pred oltarom zavjetnu svijeću pomoraca.

„Prvom nedjeljom došašća ulazimo u novu liturgijsku godinu i to je prilika da još jednom uđemo u otajstvo spasenja objavljeno u Isusu Kristu“, rekao je u propovijedi Mario Gerić. Podsjetio je da liturgijska godina nije samo raspored slavlja, blagdana i spomendana. „Ona predstavlja Krista kojega kroz jednu liturgijsku godinu nastojimo upoznati, prihvatiti i živjeti u svim elementima otajstva spasenja.“

Posebno se osvrnuo na vrijeme došašća koje poziva na bdijenje, a to znači biti budan, razborit i svjestan stvarnosti i svijeta oko sebe. „Današnje vremenske prilike, ili neprilike, daju nam da na jedan konkretniji način možemo razumjeti Kristov poziv da budemo budni i kakav bi trebao biti kršćanski život. Pokazuju nam kako život donosi različite situacije u kojima moramo biti razboriti“, rekao je Gerić.

„Danas sam i sam vidio koja je važnost kapetana i koliko su nekad teške odluke koje mora donositi. On mora biti svjestan situacije i donijeti odluku hoće li se isploviti na more ili je to pre opasno. Ponekad je ta odluka teška, neke će možda razočarati, kao što je to bilo jutros u Rijeci, ali razboritost i budnost nalažu da to bude tako. Takve su odluke dio naše svakodnevnice.“

Ponovio je poziv Isusa Krista, budni budite. „To znači budite svjesni, kako će nam reći i sv. Pavao u poslanici Korinćanima, jer tom budnošću idemo prema onome što je konačni cilj i ispunjenje ljudskoga života, a to je zajedništvo s našim Gospodinom, Isusom Kristom.“

Podsjetio da o tome govori došašće, posebno njegov prvi dio koji je posvećen usmjerenosti ljudskog života na ono nakon ovozemaljske stvarnosti te ponovio poziv vjernicima da život žive budni, svjesni konačnog cilja. „Da kao kršćani živimo svoj život s jasnom uvjerenošću da ova naša stvarnost puni i pravi, istinski smisao ima u onom što je naš vječni poziv, smisao i cilj svega onoga što živimo, kako i zašto živimo. Da živimo s pogledom prema vječnosti, prema Gospodinu“, zaključio je Gerić.

Hodočasnicima su se na kraju mise obratili župnik Petar Filipović, kapetan Darko Glažar, gradonačelnik Dalibor Čandrlić i pročelnica županijskog Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić sa željama da se nastavi i raste tradicija pomorstva na sjevernom Jadranu i ne zaborave hodočašća sv. Nikoli.

Nakon mise nastavljeno je druženje hodočasnika i pučanstva uz pjesmu klape Tramontana na Trgu Zrinski do 14 sati kada su brodovi i dio hodočasnika isplovili na put natrag prema Rijeci. U povratku su brodskim sirenama pozdravili mještane Bakarca i Bakra, mjesta s dugom pomorskom tradicijom te se u 15 sati zaustavili u Lučici Podurinj u Kostreni. Od tuda su autobusom otišli u posjet Kući kostrenskih pomoraca, nedavno otvorenom muzeju pomorske tradicije ovog kraja.

Proslava sv. Nikole zaštitnika pomoraca sljedećeg dana nastavljena je posjetom djeci u Dječjoj bolnici Kantrida, a kulminirati će procesijom i misom u kapucinskoj crkvi koju 5. prosinca predvodi riječki nadbiskup Mate Uzinić, te proslavom blagdana sv. Nikole u brojnim pomorskim i ribarskim mjestima.

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.