231126 Krist Kralj Trnje 3

Na početku slavlja biskup Šaško čestitao je župniku i župljanima 85. obljetnicu postojanja te prenio čestitke zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše. "Dok Gospodinu zahvaljujemo za postojanje župe, svatko od vas iz protekloga vremena nosi u sebi nešto što mu je posebno drago, a povezano je sa župom. Zato se spomenite onih koje najviše volite u svome životu i u župi, jer se ne radi o prošlome, nego o ljubavi koja jedina ostaje i uspijeva 'nadvladati' ili bolje, prožeti vrijeme te je vidljivo u sadašnjosti. Naša slavlja obljetnica nose u sebi duboku zahvalnost za primljene darove i molitvu za Božju prisutnost, njegovo svjetlo i snagu, njegovu radost za budućnost. Obljetnice nas obnavljaju, vraćaju na uporišta, pomažu razlučiti bitno od nebitnoga. I ova je obljetnica povod za prepoznavanje dragocjenosti župe, novi poticaj za snažnije povezivanje s Kristom i međusobno, za prihvaćanje nadahnuća i donošenje odluka."

U homiliji biskup Šaško kazao je kako se u Radosnoj vijesti "zrcale plodovi kršćanskoga odnosa prema drugim ljudima i prema svijetu; to je prijevod životnoga susreta s Kristom, prihvaćanje istine da je Isus postao čovjekom, onaj duboki razlog i odgovor na pitanje zašto živjeti za druge, zašto se žrtvovati za drugoga, zašto graditi na milosrđu, jer posljedice viđenja čovjeka i svijeta postaju konkretna djela milosrđa, ona svakidašnja i ona velika, kako ih obično zovemo – povijesna. Iz Kristove Radosne vijesti dolaze okosnice za društvo po mjeri Evanđelja, po mjeri kojoj je strana svakoj ideologiji što zatvara čovjeka u zemaljsko i prolazno, pa makar se pozivala na pravednost i jednakost, na bratstvo i slobodu, na baštinu koja je iznikla iz kršćanstva i koju kršćanstvo promiče."

Tumačeći evanđelje biskup je istaknuo kako ono "govori da bez ljubavi nema spasenja, nema smisla, nema radosti. Bez ljubavi se život ne razumije; nema odgovora koji može podnijeti provjeru o postojanju nas i svijeta, o začeću i rađanju čovjeka, o čežnjama i oduševljenju, o trpljenju i umiranju." Dodao je kako "oni koji su činili dobro, nisu ga činili da bi ih netko vidio. Pomagali su ili nisu pomagali bližnjima. Ali oni koji su pomagali, zapravo su očitovali Krista, pokazali su Krista, jer to govore njihova djela. I za Crkvu kažemo da je otajstveno Kristovo tijelo, njegova vidljivost. Župa koja živi povezanost s Kristom je upravo to: vidljivost Krista u svim životnim okolnostima; očitovanje njegove blizine, da bi ljudi lakše podnijeli kušnje raznih potreba; da bismo se prihvaćali i unosili radost osobito tamo gdje čovjek sam po sebi ne može učiniti ništa."

Biskup Šaško govoreći o župi u Trnju kazao je kako "u ovome dijelu grada neobično, čas simpatično, a čas zbunjujuće neusklađeno sužive prošlost i sadašnjost; susreću se slojevi različitih društvenih sustava i ideologija u kojima je živio Zagreb. I opet, kako to život u svojoj maštovitosti iznjedri: na kraju ostaju ljudi, Trnjani, koji prepoznaju što je vrijedno i što treba njegovati. Trnje, kao i svaka druga četvrt, živi od jednostavnih, dragih, plemenitih ljudi koji se bore i muče iz dana u dan i koji se raduju bližnjima u kojima riječju i djelom pozdravljaju Božju prisutnost."

"Ako pogledamo šire, na području koje je nekada obuhvaćalo Trnje, danas od Držićeve do Savske, naši vjernici nemaju prikladne crkve ni župnih prostora. Mislim na župe: Svete Obitelji, bl. Alojzija Stepinca, Krista Kralja i Svete Terezije od Djeteta Isusa. Sigurno da je od toga važnije da postoje vjernici i njihova živa vjera, ali je neobično da su se baš u tome dijelu Zagreba našle i nalaze tako naglašene zaprjeke koje nisu dopuštale ostvarivanje željenoga. Zato molim Gospodina da i ova obljetnica bude novi poticaj za ovu župu; da se ne umorimo razmatrati mogućnosti za kojima vjernici ovdje čeznu desetljećima; za iskorake koji bi ovoj župnoj zajednici pomogle disati punim evanđeoskim plućima, a sve radi toga da Krist i njegovo kraljevstvo bude vidljiviji u nama, među nama i u našemu Zagrebu", naglasio je biskup Šaško.

Na svečanoj misi biskupa je pozdravio i na kraju zahvalio župnik vlč. Ivan Filipčić. Trodnevnu duhovnu pripravu vodio je vlč. Vlado Razum, rektor crkve Corpus Domini, uz glazbeno animiranje slavlja od strane župnog zbora, zbora mladih i Neokatekumenske zajednice.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Foto: Župa Krista Kralja, Zagreb-Trnje

Radio Marija

14:00 Podravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Ljubav nije ljubljena" - korizmeno razmatranje s. Lidije Bernardice Matijević

Oprost Posljednja tri dana razmatrali smo kako izgleda naš korizmeni hod koji je tek započeo. Analizirali smo kakva je naša volja, a kakva bi trebala...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.