IMG 0797

U ponedjeljak 13. studenog u samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije sestre benediktinke svečano su obilježile 800. obljetnicu svog samostana u Krku. Krčki biskup mons. Ivica Petanjak predvodio je koncelebrirano misno slavlje. Suslavilo je petnaest svećenika i redovnika, među kojima i generalni vikar mons. Franjo Velčić te benediktinac o. Jozo Milanović. Posebnu podršku i blizinu krčkoj zajednici svojim sudjelovanjem iskazale su koludrice benediktinke iz creskog i rapskog samostana. Pjevanje na misnom slavlju animirao je krčki katedralni zbor.

Benediktinsku crkvu te je večeri ispunio lijepi broj vjernika, prijatelja i dobročinitelja koji su htjeli u zajedništvu sa sestrama proslaviti ovu značajnu obljetnicu ali i zahvaliti im za njihovu duhovnu i molitvenu prisutnost.

Biskup Petanjak okupljenima se obratio homilijom u kojoj je na početku napomenuo kako se ovaj visoki jubilej slavi u osmini blagdana Svih vjernih mrtvih, na dan kada se spominjemo svih svetih benediktinskog reda, tolikih koji su se posvetili i ostvarili u svom životu živeći Kristovo evanđelje po primjeru svetog Benedikta. Njihov duhovni rast i razvoj bio je razlogom mnogima da se raduju i da po njima slave Gospodina.

„Kad je riječ o radosti“, ističe mons. Petanjak, „ona može biti samo u Gospodinu. Bog je neizmjeran i ljudsko je srce je neizmjerno i samo ako su božansko i ljudsko srce usklađeni, ako se božansko i ljudsko pronađu i susretnu u istinskom prijateljstvu, možemo govoriti o savršenoj sreći i radosti. Sve što je manje od Boga nikad do kraja neće ispuniti i zadovoljiti želje i potrebe ljudskog srca. Bez Boga će nam uvijek nešto faliti, nikada se nećemo do kraja osjećati ostvarenim i koliko god budemo više imali i posjedovali, to ćemo biti nezadovoljniji i nesretniji. Nijedna radost nije duga vijeka ako nije oslonjena i ispunjena Božjim Duhom, kao što nijedna žalost nije nepodnošljiva ako je Gospodin u središtu našeg života.“

„U tom ozračju razumije se Isusov govor o stostrukoj nagradi koja čeka one koji su poradi njega sve ostavili i pošli za njim (usp. Mt 19,29)“, nastavlja biskup.

Sve koji su se opredijelili za duhovni poziv, svećenike, redovnike i redovnice, biskup poziva na opreznost: „I mi koji smo se samo prividno svega ostavili, ne mislimo dovoljno o Isusovim riječima i ne hranimo dovoljno svoju vjeru, te je to razlog da smo se ostavili nekih obiteljskih navezanosti i vidljivog zgrtanja bogatstva, ali smo si pronašli utjehu u nekom i nečem drugom, dok je Isus Krist ostao po strani, na čekanju. Može se od ovog svijeta biti udaljen različitim materijalnim ogradama i zidovima, a da unatoč tome mi nikad nismo izašli iz tog svijeta i, što je najgore, da smo taj svijet unijeli ondje gdje mu nije mjesto. Unatoč tome što kažemo da nešto želimo, nedostaje nam odlučnosti i predanosti da uz to prionemo i Bogu se do kraja izručimo. On ipak i preko nas, takvih kakvi jesmo, govori ovom svijetu, a preko onih koji su između nas dosegnuli stupanj svetosti čini i svoja velika djela.“

IMG 0791

Sestrama koludricama ali i svim vjernicima biskup kao uzor stavlja sv. Benedikta: „On i danas ne prestaje svijetliti svojom osobom, jer je on evanđelje i Isusove riječi utjelovio u svojoj osobi. Živeći u konkretnom svijetu svoga vremena uvidio je da njegovo mladenačko srce u punini ne ispunja život kakvim žive njegove školske kolege u Rimu i zato donosi životnu odluku: Želim se svidjeti samo Bogu. Prije nego je završio studij, Benedikt napušta Rim, povlači se u trogodišnju potpunu samoću i ondje kroz molitvu i kontemplaciju dozrijeva njegov životni poziv i djelo koje će trajno obilježiti europsku kulturu. Bio je svjestan da se bez molitve i zajedništva s Bogom ne može Boga upoznati, ne može se imati iskustvo Boga, ali isto tako da duhovnost ne može biti neko lebdenje u zraku, nego mora imati veze s konkretnom stvarnošću.

Zato za njega molitva nije pričanje, nego slušanje. Molitva služi da čuješ Gospodina i da ono što si kroz molitvu čuo možeš u životnu stvarnost pretočiti.“

„Sveti Grgur Veliki, benediktinac i papa, 50 godina nakon njegove smrti piše njegov životopis. Narodi Europe na prijelazu iz 5. u 6. stoljeće živjeli su gotovo kao mi danas, jer se promijenilo lice Europe: propada Zapadno rimsko carstvo, raspada se političko jedinstvo, a na vratima Europe stoje novi narodi koji je polako osvajaju. Takvoj Europi sv. Grgur Veliki u svetom Benediktu i njegovoj ostavštini daje mogućnost novog duhovnog i kulturnog jedinstva koje je proizlazilo iz kršćanstva i koje će prihvatiti oni koji budu ušli u Europu kao njezini novi žitelji.
Papa Benedikt XVI. u katehezi o svetom Benediktu, lijepo ističe da ga sveti Grgur Veliki predstavlja kao sjajnu zvijezdu koja toj uplašenoj i dezorijentiranoj Europi želi pokazati put koji vodi izlasku iz te tamne noći povijesti.“

IMG_0784.jpg

Mons. Petanjak naglasio je kako su riječi sv. Grgura Velikog aktualne i danas: „Današnja Europa, koja nakon svjetskih ratova, urušavanja velikih totalitarnih sistema, ratova koji se sada vode u svijetu i migrantima koji su već tu među nama, želi sačuvati ovaj kontinent tako što se ujedinjuje politički i ekonomski, no ako ne bude sačuvala kršćanske korijene koji su je oblikovali i koji su njezin identitet, srušit će se kao kula od karata. Ako nešto nije sigurno i čvrsto iznutra, ništa ga izvana neće moći sačuvati. Zato ovo vrijeme nije vrijeme podjela nego maksimalnog jedinstva i zajedništva oko općeg dobra kako bi se sačuvalo i unaprijedilo ono što smo nezasluženo baštinili od onih prije nas.“

Sestrama benediktinkama čestitao je veliki jubilej te ih pozvao da se u potpunosti predaju i povjere u Gospodinove ruke.

Na kraju misnog slavlja prigodnim riječima zahvale i pozdrava obratila se okupljenima benediktinka s. M. Zrinka Roglić, opatica rapskog samostana. Ohrabrila je krčku zajednicu rekavši kako je ovo samostan budućnosti koji mnogi tek trebaju otkriti kao mjesto Božje prisutnosti, kontemplacije, jednostavnosti i skromnosti. Zahvalila je o. Biskupu na podršci i predvođenju liturgije, kao i svim svećenicima i redovnicima koje posebno prate svojim molitvama. Mladim djevojkama i ženama koje razmišljaju o pozivu poručila je da „kušaju monaški život unutar zidina koji se naizgled čini običan i nezanimljiv, dok se u srcu svake koludrice događa najljepši dijalog Zaručnika i Zaručnice.“ Svim članicama krčkog samostana izrazila je blizinu i ljubav koludrica iz Cresa i Raba.

Ovoj središnjoj svečanoj proslavi jubileja, od 10. do 12. studenog prethodila je trodnevnica koju su vodili mons. Franjo Velčić, fra Antun Badurina TOR i o. Jozo Milanović OSB. Oni su u te dane slavili svetu misu te održali prigodni nagovor upoznajući prisutne s poviješću benediktinskog samostana u Krku, suživotom i suradnjom franjevaca trećoredaca i sestara benediktinki u Krku te s monaškom duhovnošću.

Tekst i fotografije: Irena Žužić

Izvor: Krčka biskupija

Radio Marija

20:05 Glazba
20:15 Krunica - Radosna otajstva
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Ne brinite se tjeskobno! - ur. i vod.: Ante Belić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.