tavelic 23 014

Dubrovački biskup Roko Glasnović predvodio je središnje euharistijsko slavlje blagdana prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca Nikole Tavelića, u utorak 14. studenoga 2023. u Hrvatskom nacionalnom svetištu u Šibeniku.

Slavlje je počelo dočekom biskupa Glasnovića i šibenskog biskupa Tomislava Rogića na trgu ispred crkve sv. Frane. Biskupe su pozdravili ministar Hrvatske franjevačke provincije o. Miljenko Hontić, rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan Samostana sv. Frane fra Josip Ivanović i gvardijan splitskog Samostana sv. Frane na Obali fra Martin Jaković. Nakon što je poljubio raspelo i prekrižio se blagoslovljenom vodom, mons. Glasnović ušao je u crkvu škropeći i narod. Potom su se svi okupljeni zadržali u molitvi, klečeći u šutnji.
Uslijedila je svečana procesija gradskim ulicama sa slikom najstarijega poznatog prikaza sv. Nikole Tavelića, koji se čuva u najstarijem šibenskom samostanu. Tijekom molitvenog hoda, moljena je pobožnost svecu Šibenčaninu koja je zaključena prije ulaska procesije u crkvu.

Na početku homilije biskup Glasnović istaknuo je da je sv. Nikola živio u teškim okolnostima za društveni i vjerski život. Nažalost, ustvrdio je, nad današnjim vremenom također su se nadvili tamni oblaci.

„I nama se danas može činiti da nam teškoće koje nas snalaze – nevolje, tjeskobe i progonstva – žele oduzeti nadu“, rekao je te podsjetio da su kršćani danas najprogonjenija skupina na svijetu. Naime, svaki osmi kršćanin na svijetu doživio je progonstvo ili diskriminaciju.

No, križ bez ljubavi je pretežak, a ljubav bez križa je isprazna, posvijestio je propovjednik. „Križ je najbolja škola istinske ljubavi“, naglasio je, istaknuvši primjer sv. Nikole. On „je bio spreman tražiti i svjedočiti Krista – pravi put, najsigurniju istinu i jedini život koji nema kraja.“ Dubrovački biskup upozorio je da danas, kao i tada, mnogi traže istinu na krivim mjestima.

Stoga je kazao da danomice treba uzimati svoj križ, odričući se sebe i krenuti odvažno za Kristom. S tom namjerom Nikola je preko Bosne do Svete Zemlje želio naviještati evanđelje poput sv. Pavla koji je, smatrajući to dužnošću, zapisao: Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem, te je, svjestan da nije sluga nad Gospodarom, položio svoj život za Krista.

„Priznati se Isusovim, može dovesti do progonstva, ali to progonstvo uzrokuje radost i veliku nagradu na nebu. Biti u svijetu, a ne biti od svijeta – to je ljudska razapetost i izvor mnogih ljudskih muka i križeva. Nijedan vjernik koji ozbiljno shvaća svoju vjeru ne može misliti da mučeništvo ne pripada njegovoj budućnosti!“, naglasio je mons. Glasnović.

Dodao je da to možda neće biti mučeništvo krvlju, nego ispovijedanje vjere u Boga i branjenje istine. „Danas smo možda više pozvani na jedno drugo mučeništvo koje ne uključuje umiranje, nego više ono svakodnevno gubljenje života za Krista. To znači ne zanijekati Krista riječima i djelima, zauzeti se za slabije, braniti život u svim njegovim oblicima, vršiti svoje obveze i dužnosti s ljubavlju prema Isusovoj logici, logici dara, žrtve – kako to čine mnogi naši očevi i majke“, poručio je biskup.

tavelic 23 029

Na kraju je pozvao vjernike da dopuste Isusu da ih iznutra ispuni svojim svjetlom da bi, unatoč slabosti, mogli prevladati životne kušnje i radosno živjeti u vjeri, nadi i ljubavi.

Misu su uz biskupe suslavila 19 svećenika. Posluživali su ministranti svetišta i kandidati provincije franjevaca konventualaca.

Nakon mise, domaći vjernici i hodočasnici iskazali su privrženost sv. Nikoli ophodom oko njegove slike te su se zadržali u osobnoj molitvi pred njegovim oltarom zavjetujući mu se i paleći svijeće.

Štovatelji prvoga hrvatskog sveca su se za proslavu blagdana u nacionalnom svetištu pripremali velikom devetnicom (devet petaka) i trodnevnicom. Na blagdan su slavljene još dvije mise, a svećenici su bili na raspolaganju za slavlje sakramenta pokore. Prigodom 600. obljetnice posvete crkve sv. Frane, vjernici koji su toga dana pohodili svetište mogli su izmoliti potpuni oprost.

Izvor: Šibenska biskupija

Radio Marija

18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.