2311 Pokop don Vojo Vlasic nasl

Misu zadušnicu uz posmrtne ostatke pokojnog don Vojislava Vlašića u župnoj crkvi sv. Stjepana prvomučenika župe Gorica-Sovići u Hercegovini u ponedjeljak 13. studenog predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Koncelebrirao je veći broj svećenika Dubrovačke biskupije kao i domaćih redovnika, a uz pokojnikovog brata Matu i sestru Mariju te ostale članove obitelji i rodbinu u prepunoj crkvi okupili su se pokojnikovi prijatelji, redovnice i vjernici ove župe kao i župa Dubrovačke biskupije u kojima je don Vojo služio. Sprovodne obrede predvodio je župnik fra Marin Karačić.

U homiliji je dubrovački biskup pročitao neka svjedočanstva o tuzi zbog voljene osobe rekavši kako se ljudi često i redovito susreću sa smrću i tugom no nikako se na smrt ne mogu naviknuti.

Osvrćući se na život umirovljenog svećenika Dubrovačke biskupije don Voja, a na temelju svjedočanstava o njemu, biskup je kazao kako je don Vojo živio dobrotu te je njegov život imao smisla. „Rastanak s don Vojom koji je cijeloga života ispovijedao svoju vjeru u Krista i slušao i naviještao njegovu riječ, postaje i za nas prigoda i povlašteni trenutak za ispovijedanje naše vjere i pripremanje za našu smrt“, kazao je biskup Glasnović i nastavio: „Ovdje smo jer vjerujemo da don Vojo živi u Gospodinu i da je prešao iz smrti u život.“

Biskup je također govorio o važnosti ljubavi prema Bogu i bližnjemu, o prihvaćanju križa i činjenju dobra drugima za njihovog života. Podijelio je s okupljenom zajednicom i doživljaj svog posljednjeg susreta s don Vojom u bolnici.

Župnik Karačić na kraju je zahvalio svima na sudjelovanju te je uime obitelji zahvalio Svećeničkom domu u Dubrovniku i djelatnicima Opće bolnice Dubrovnik.

Ravnatelj Svećeničkog doma Dubrovačke biskupije mons. Toma Lučić podsjetio je na životni put pokojnika te govorio o tome kako je don Vojo slijedio Isusa. Bio je blag čovjek, kazao je i usporedio njegovu blagost s „blagim svecem“ sv. Franjom Saleškim koji je tvrdio kako se nikad u životu nije pokajao kada je bio blag prema ljudima, a kad god je bio drukčiji, pokajao se. Don Vojo je išao tim putem i bio je spreman uvijek pomoći drugima kako i koliko je bilo u njegovoj moći. Prema djeci je bio dobar kao otac, prema odraslima odnosno njegovoj generaciji bio je kao brat, a svima starijima kao sin. „Tako je postao omiljeni svećenik svugdje gdje je služio“, ustvrdio je mons. Lučić te naglasio kako je u Lapadu postojala uzrečica – kada se za nekoga željelo reći kako je dobar – „dobar kao don Vojo“.

Sažalnice povodom preminuća don Voja uputili su bivši dubrovački biskupi mons. Mate Uzinić i mons. Želimir Puljić te mostarski biskup mons. Petar Palić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor koji je na završetku obreda pokopa s okupljenim vjernicima zapjevao uskrsnu pjesmu „Kraljice neba, raduj se“. Tijelo don Voja pokopano je u obiteljsku grobnicu u kojoj počivaju ostaci i njegovog brata svećenika don Stjepana.

Vojislav Vlašić je rođen 30. ožujka 1942. godine u Sovićima, župa Gorica, od oca Andrije i majke Ive rođene Prlić. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u dubrovačkom Sjemeništu. Studij teologije započeo je u Zadru, a nakon odsluženja vojnog roka, nastavio ga je u Splitu.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1968. godine u Splitu. Pastoralni praktikum obavljao je u župama Splitske nadbiskupije i Dubrovačke biskupije.

U rujnu 1969. godine imenovan je kapelanom u župi sv. Mihajla u Lapadu, a nakon sedam godina imenovan je župnikom u župi Pločice gdje je proveo osam godina. Nakon toga preuzeo je službu župnog vikara u župi sv. Mihajla u Lapadu, koju će završiti u kolovozu 1993. kada je preuzeo upravljanje župama Trpanj i Donja Vrućica. U kolovozu 2004. godine imenovan je župnikom Stona i upraviteljem župe Mali Ston. Te službe vršio je do 2013. godine, a istovremeno je bio dekan Stonskog dekanata. Nakon toga iz Svećeničkog doma u Dubrovniku upravljao je župom Trsteno do 2018. godine kada je umirovljen. I u mirovini je pomagao koliko je mogao. Zlatni svećenički jubilej proslavio je 2018. godine u rodnoj župi sv. Stjepana u Gorici. Preminuo je u četvrtak 9. studenog 2023. godine u Općoj bolnici u Dubrovniku u 82. godini života i 57. godini svećeništva.

Angelina Tadić

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

18:30 Sveta misa - prijenos iz samostanske kapelice bl. Ozane Kotorske kod ss. dominikanki na Krugama; misno slavlje predvodi p. Jozo Čirko
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Kraljice Neba; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.