Spomendan bl. Serafina Glasnovića Kodića, prvog janjevačkog blaženika podrijetlom, svečano je proslavljen u nedjelju, 5. studenog u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Kistanjama, večernjim misnim slavljem koje je predvodio don Mladen Protić, župnik Rodaljica, Korlata i Popovića.
Kistanje nastanjuju Janjevci, a mučenik fra Serafin je rodom Janjevac (Janjevo, 25. travnja 1893. – Lješ, 11. svibnja 1947.). Nakon mise, vjernici su počastili moći bl. Serafina koje su Janjevci iz Kistanja dobili 2016. na slavlju Glasnovićeve beatifikacije u Skadru. Relikvijar u kojem su moći predstavlja spojeni sklop zvonika župne crkve u Kistanjama i Janjevu koja Janjevcima puno znači kao mjesto podrijetla te najstarije hrvatske dijaspore.
Tumačeći navješteno Evanđelje, don Mladen je rekao da se Isus obratio izravnim govorom o pismoznancima, ne govoreći u prispodobi. Upozorio je narod da se ne ugledaju u njihova djela, što se nastavlja na starozavjetno čitanje iz Knjige proroka Malahije, u kojem je Bog upozorio ondašnje svećenike da su skrenuli s pravog puta, učinili da se mnogi spotiču o Zakon i raskinuli su Levijev savez. Zato će ih stići kazna i prezir naroda.
„Isus također opominje svoje suvremenike, farizeje i pismoznance koji su zasjeli na stolicu Mojsija koji je bio vođa, pastir i učitelj Izraelskog naroda jer ih je izveo iz egipatskog ropstva i proveo kroz pustinju. Na putu prema Obećanoj zemlji dao im je zakon, deset Božjih zapovijedi na koje su pismoznanci i farizeji dodali još 603 zapovijedi, zabrane te su Izraelci trebali obdržavati 613 propisa. Isus kaže da su pismoznanci i farizeji ljude opteretili teškim bremenom, teretom, a sami ni prstom nisu pomaknuli. Odnosno, farizeji i pismoznanci obdržavali su zakon obredno, izvanjski, da ih drugi vide i hvale, da ih pozdravljaju na trgovima, daju im prva mjesta u sinagogama i na gozbama. Voljeli su da ih ljudi zovu učiteljem, jer se s Mojsijeve stolice poučavalo ljude kako treba živjeti i ponašati se. No, bili su licemjeri jer nisu radili ono što su drugima govorili da rade. Druge su upozoravali, korili, a sami nisu opsluživali što su trebali opsluživati“, upozorio je don Mladen. Istaknuo je prvenstvo unutarnjeg služenja na koje Bog poziva: na duh služenja u ljubavi i milosrđe.
„Isus ne želi izvanjsko opsluživanje zakona, nego unutarnje, da se djela čine iz ljubavi. Ako mi ne izgaramo i nemamo žar u sebi, kako ćemo učiniti da drugi gore i kako ćemo drugima prenijeti žar“, potaknuo je don Mladen, rekavši da ta Božja riječ poziva i današnje pastire naroda, svećenike i biskupe, da doista žive Božji zakon i vrše Božju volju, da bi riječ koju kazuju imala snagu.
„Kad živimo ono što govorimo, autentični smo i imamo snagu druge poticati na promjenu. Kad smo autentični, preko našeg propovijedanja i primjerom našeg života mogu se mijenjati tuđa srca i oblikovati po Božjoj volji“, poručio je don Mladen. Podsjetio je na Isusovu riječ učenicima i mnoštvu da se ne ugledaju u djela pismoznanaca, ali da ih slušaju što govore, što znači da ne odobravaju i ne čine grijeh kojega čine starješine.
„Ako smo kristoliki, tada živimo ljubav Božju i riječ Božju koju treba izvršavati do kraja, ako treba i do smrti na križu, poput Isusa. Tada je naša riječ u Božjoj snazi sposobna činiti čuda, mijenjati ljudska srca i spašavati duše. A to je naše glavno poslanje. Svi krštenici dio su općeg Kristovog svećeništva pa se Isusova riječ ne odnosi samo na pastire naroda, nego na sve kršćane. Svi smo pozvani živjeti evanđelje svojim životom, svojim djelima. Jer, ako ne živimo to što govorimo, neće nas nitko ozbiljno shvaćati i tada smo licemjeri“, upozorio je don Mladen, naglasivši da Bog kršćane poziva na autentičnost, da budu sol zemlje i svjetlo svijeta.
„Blaženi fra Serafin uzor je pastira i vođe kojega treba slijediti, jer on je svojim životom zaista i potvrđivao ono što je govorio i naučavao. Borio se za istinu i pravdu i ustrajao je u vjeri do kraja, do mučeničke smrti. Položio je svoj život i da zaštiti svoju braću, u vjernosti Isusu Kristu“, poručio je don Mladen.
Na toj misi don Mladen se spomenuo i prve godišnjice svoga đakonskog ređenja koje je bilo upravo u Kistanjama, 5. studenoga 2022. godine.
Završetak trodnevne duhovne pripreme za proslavu janjevačkog zaštitnika Glasnovića, misu na uočnicu blagdana, u subotu, 4. studenog, predvodio je don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije, Janjevac podrijetlom iz Kistanja koji je s don Mladenom Protićem bio zaređen za đakona prije godinu dana. Nakon te subotnje mise, do blagdanske nedjelje ujutro u 7,30 sati, u crkvi Gospe od Zdravlja u Kistanjama bilo je cjelonoćno klanjanje.
Don Ivan Perković, župnik Kistanja, podsjetio je na tešku povijest Janjevaca; ove godine je 720 godina od prvog pisanog spomena Janjeva. U njihovim trpljenjima, janjevački mučenici i blaženici svijetle im kao uzori, kao što im je znak utjehe, osnaženosti i ohrabrenja u teškom vremenu 1990.-ih godina bilo dovoljno vidjeti da je upaljeno svjetlo u njihovoj župnoj crkvi sv. Nikole u Janjevu, gdje sada živi oko 120 hrvatskih katolika.
Uz fra Serafina, Janjevci imaju još jednog janjevačkog mučenika, Slugu Božjega fra Alojzija Palića (1878.-1913.), kojeg su ubili crnogorski vojnici jer se bio suprotstavio nasilnom pokrštavanju muslimana od strane pravoslavaca i nije pristao prijeći u pravoslavnu Crkvu.
Početak molitve za proglašenje blaženima franjevačkih Janjevaca Kodića i Palića počeo je upravo u Kistanjama 2004. godine. Tim povodom, misno slavlje 7. ožujka 2005. u kripti tada gradnjom započete nove župne crkve Sv. Nikole u Kistanjama predvodio je tadašnji zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. U zajedništvu s dvadeset janjevačkih svećenika, mons. Prenđa blagoslovio je tada prvu sliku koja prikazuje franjevačke mučenike s Letničkom Gospom, autora Drage Glasnovića koji je rođak fra Serafina. Na toj velikoj slici koja se sada nalazi u župnoj crkvi Sv. Nikole, fra Alojzije prima krunicu od Majke Božje, a fra Serafin joj poklanja janjevačku crkvu. U kistanjskoj župnoj crkvi nalazi se i velika slika (1,70 m x 1,40 m), portret bl. fra Serafina, autora akademskog slikara Ivice Jurčevića iz Tomislavgrada, koju je 2017. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Ivan, redovničkog imena fra Serafin, rođen je u obitelji Gašpara i Antonije rođ. Rodić. Sa 16 godina ušao je u Red manje braće. Svečane zavjete položio je 1915., a te je godine, 30. lipnja, zaređen i za svećenika. Teološki studij počeo je na Franjevačkoj teologiji u Skadru u Albaniji, a nastavio ga je u Grazu u Austriji. Poslije Prvog svjetskog rata ostao je u Albaniji. Bio je ekonom i definitor u svojoj franjevačkoj provinciji i župnik u župama Dushman, Shale, Prekal, Bushkash, Vukel i na kraju u Lješu.
Zbog lažne optužbe i odbijanja da lažno optuži svoju braću franjevce, nakon jednog provincijskog sastanka bio je uhićen i okrutno mučen. Prema svjedočanstvu njegove rođakinje Ivanke Kodić, fra Serafin je bio kamenovan. Od posljedica mučenja, nakon nekoliko dana, 11. svibnja 1947., preminuo je u franjevačkom samostanu u Lješu, u Albaniji, koji je već tada bio pretvoren u bolnicu. Nakon 46 godina, njegovi posmrtni ostaci pokopani su u novoj franjevačkoj crkvi Navještenja BDM u Lješu gdje je pastoralno djelovao nekoliko godina. Postupak za proglašenje fra Serafina blaženim počeo je 10. studenog 2002. u Skadarskoj biskupiji. Blaženim je proglašen 5. studenoga 2016. u Skadru, s još 37 mučenika koji su ubijeni u Albaniji za vrijeme komunističkog režima od 1945. do 1974., među kojima je bio još jedan Hrvat, don Antun Muzić iz Vrnavokola na Kosovu.
Tekst i foto: Ines Grbić
Izvor: Zadarska nadbiskupija
