MG 8636

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju 5. studenoga u crkvi sv. Petra i Pavla u Gvozdu svečano misno slavlje i tom prigodom blagoslovio nove zidne freske. Freska Dobrog Pastira u svetištu rad je akademika Luke Paljetka, a freska na ogradi kora rad je akad. slikara Tihomira Lončara.

U koncelebraciji bio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, župnik iz Vojnića fra Ivo Bošnjak, policijski kapelan PU sisačko-moslavačke Ivo Borić i domaći župnik fra Marko Hrgota. On je na početku i pozdravio sve okupljene te izrazio veliku radost i zahvalnost što je ova crkva nakon križnog puta te vitraja sada dobila dvije nove freske istih autora.

Slavlju su uz župljane nazočili i predstavnici županijskih i općinskih vlasti te bivši ministar kulture Božo Biškupić.

U homiliji biskup je čestitao župniku, autorima, župljanima i svim onima koji su se ugradili u ovo djelo kako bi ova crkva dobila nove urese za budućnost.

U nastavku govoreći o Riječi Božjoj istaknuo je kako ona na neki način donosi pred nas kontrast. „U prvom čitanju proroka Malahije govori da će sve osuditi i da će sam preuzeti ulogu svećenika jer isti se brinu samo za sebe, a ne za svoj narod. Zatim isto tako u Evanđelju Isus kritizira i iznosi oštre karakteristike vjerskih vođa, govori protiv pismoznanaca i farizeja: Na Mojsijevu stolicu zasjedoše pismoznanci i farizeji. Činite dakle i obdržavajte sve što vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne čine. To je nažalost i primjer danas, ne samo u stara vremena i mnogo je ljudi koji se natječu tko će biti veći i tko će imati višu poziciju. Što je još gore taj svoj položaj nažalost ne koriste onako kako je Bog htio i kako je Isus htio koji je rekao: Ja sam pastir dobri i dajem život za svoje ovce. Tu se ne misli samo na biskupe i svećenike i hijerarhiju koja vodi narod već na svakog kršćanina. Svaki čovjek je na neki način dionik te Isusove pastirske službe jer svi mi imamo brigu za nekoga i svi smo dužni brinuti se s ljubavlju i služiti svojim bližnjima“.

MG 8556 scaled

Na kraju biskup je podsjetio na Isusove riječi: „Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac vaš – onaj na nebesima. I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa – Krist. Vi pak ne dajte se zvati ’Rabbi’, jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“. Te riječi je i papa Franjo uzeo za naslov svoje enciklike Fratelli tutti i to je vrlo važno da spoznamo, da smo svi mi braća. Isto tako nije važno kako te zovu i kakvu titulu imaš već ono što jesi. Pitanje je samo praviš li se samo važan ili služiš svojim bližnjima po svojoj službi. Isus je rekao i tko želi biti veći taj neka bude najmanji. Tko se ponizuje bit će uzvišen. Ako služimo jedni drugima i ako se ponašao kao što se on ponašao tada smo pravi njegovi učenici bez obzira na službu koju vršimo“, zaključio je biskup.

Nakon popričesne molitve okupljene je pozdravio i provincijal fra Zdravko rekavši kako su kroz ovu umjetničku priču vjernici dobili su pouku za sva vremena. Od Dobroga Pastira koji podsjeća da čovjek nikada nije sam pa sve do Posljednje večere koja donosi bit kršćanstva jer svi koji blaguju s Kristom imaju život.

Okupljenima su se obratili i autori Paljetak i Lončar zahvalivši prije svega župniku na povjerenju koje im je dao. Istaknuli su i kako im je želja bila ovu jednostavnu crkvu, na mjestu koje je gotovo zaboravljeno i uvijek po strani u našoj domovini, učiniti lijepom i ugodnom Bogu i svim vjernicima.

MG 8530

Likovni kritičar Milan Bešlić progovorio je o umjetničkoj vrijednosti sada zaokružene cjeline vitraja, te freski Križnog puta, Dobrog Pastira i Posljednje večeri, poručivši kako iako se likovni izričaji autora razlikuju u ovom slučaju u potpunosti jedan drugoga nadopunjuju.

Proslava je zaključena kratkim koncertom violinista i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Oresta Shourgota.

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.