Sinodalnoj, misionarskoj i Crkvi 'koja izlazi' može odgovarati samo teologija 'koja izlazi', koja može proročki tumačiti sadašnjost otkrivajući nove putove za budućnost, u svjetlu Objave. U toj je perspektivi papa Franjo apostolskim pismom u obliku motuproprija Ad theologiam promovendam, s nadnevkom od 1. studenoga 2023., odlučio osuvremeniti Statut Papinske teološke akademije. Akademija, koju je kanonski ustanovio papa Klement XI., 23. travnja 1718., s ciljem da teologiju stavi u službu Crkve i svijeta, tijekom godina se razvila kao skupina znanstvenika pozvanih istraživati i dublje proučavati teološke teme od posebne važnosti.
Sada je po mišljenju pape Franje došlo vrijeme za reviziju pravila koja reguliraju njezine aktivnosti kako bi ih učinila prikladnijima za poslanje koje naše vrijeme nameće teologiji. Otvarajući se svijetu i čovjeku, s njegovim problemima, njegovim ranama, njegovim izazovima, njegovim potencijalima, teološka misao treba stvoriti prostor za epistemološko i metodološko promišljanje; stoga je pozvana na hrabru kulturnu revoluciju. Potrebna nam je teologija koja je u svojoj bîti kontekstualna – piše Papa – kadra čitati i tumačiti evanđelje u uvjetima u kojima muškarci i žene svakodnevno žive, u različitim zemljopisnim, društvenim i kulturnim sredinama.
Dijalog s različitim tradicijama i disciplinama
Teologija se treba razvijati u kulturi dijaloga i susreta među različitim tradicijama i različitim spoznajama, među različitim kršćanskim vjeroispovijedima i različitim religijama – stoji u apostolskom pismu – treba se otvoreno suočavati sa svima, vjernicima i nevjernicima. To je pristup transdisciplinarnosti – pojašnjava Papa – Zbog toga se teologija mora koristiti novim kategorijama koje su razvili drugi oblici znanja, kako bi prodrla i prenosila istine vjere i prenosila Isusovo učenje u današnje jezike, s originalnošću i kritičkom sviješću.
Pastoralno obilježje
Osim toga, valja razmotriti prinos koji teologija može dati aktualnoj raspravi o ‘preoblikovanju misli’, pokazujući da je ona prava kritička spoznaja jer je mudrosna spoznaja, znanje koje ne smije biti apstraktno i ideološko, nego duhovno – napominje Sveti Otac – stasalo na koljenima, u klanjanju i molitvi; znanje koje je transcendentno i, istodobno, pozorno na glas narodâ. Ono što Papa traži jest „pučka“ teologija, milosrdno upravljena otvorenim ranama čovječanstva i svega stvorenoga, te utkana u brazde ljudske povijesti, kojoj proročki naviješta nadu u konačno ispunjenje. Praktički, za papu Franju teologija u cjelini treba poprimiti „pastoralni ton“, te, dakle, teološko promišljanje treba polaziti od različitih sredina i konkretnih situacija u koje su ljudi uronjeni, stavljajući se u službu evangelizacije.
Izvor: Vatican News - tc; aa
Foto: Pixabay
