bul foto

„Hvala Ti, Bože, što si to dozvolio. To me nuka, da se što više Tebi približim… Ja želim, ako je Tvoja volja, čim prije doći k Tebi.“ (Duhovni dnevnik, 24. 6. 1947.)

1. Slavlje godišnjice uvijek nas vraća milosnom trenutku određenog događaja. Tako i 10. godišnjica beatifikacije svećenika i mučenika Miroslava Bulešića vraća nas u pulsku Arenu kad je prigodom misnog slavlja 28. rujna 2013. godine, u nazočnosti izaslanika Svetog Oca kard. Angela Amata, prefekta Kongregacije za kauze svetih i blaženih, na čast oltara uzdignut svećenik Miroslav Bulešić. Pulskom Arenom i preko medija odzvanjale su riječi pape Franje koji je u Apostolskom pismu napisao za našeg Blaženika: „svećenik i mučenik, marljivi pastir, revni odgojitelj mladih i neustrašivi svjedok Evanđelja.“ Riječi Svetog Oca najbolje opisuju identitet svećenika Miroslava Bulešića.

2. Od dana mučeništva bl. Miroslava naša mjesna Crkva obilježena je njegovim likom, a od dana beatifikacije miris svetosti raširio se u našem hrvatskom narodu, ali i puno šire. Bl. Miroslav svojim mučeništvom utkao se u sve duhovne i pastoralne niti Crkve u Istri. Reče kard. Amato za bl. Miroslava: „Kao svećenik bio je pozvan biti Dobar Pastir i Dobar Samaritanac, koji s lijekom ljubavi tješi, liječi, podiže i povija rane što krvare. Često je ponavljao: „mržnja uzrokuje krvarenje, a ljubav zacjeljuje rane.“ Naš Blaženik, prema svjedočanstvima ljudi koji su po njegovu zagovoru bili uslišani, i danas povija duhovne i tjelesne rane. Mnogi mu se utječu u svojim potrebama i prema njihovim svjedočanstvima – bivaju uslišani.

U današnjem trenutku, kada u mnogim krajevima svijeta bukte ratovi, a mnoga druga potencijalna žarišta opasno prijete, blaženi nas Miroslav tješi i hrabri, podsjeća nas na ono najvažnije – na život u perspektivi Vječnosti. On nas ujedno podsjeća kakva treba biti ljubav prema bližnjemu – bez podjele. „Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji to traže – i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu“, zapisao je.

3. Prijeđeni put jednog desetljeća, nije dug, ali je milostan i duhovno inspirativan za svakog vjernika. Kroz ovih deset godina generacije pripravnika na svete redove izabrali su bl. Miroslava za svog zaštitnika, zagovornika na putu k svećeništvu. Njegovi problemi su problemi svih pripravnika na svećeništvo, njegove čežnje su čežnje mnogih koji žele jednog dana biti svećenici. Kako čitamo u Duhovnom dnevniku u pripravi na svećeništvo otkrivao je svoje mane kako bi se mogao popraviti. Bl. Miroslav kaže: „Bog hoće da me dobro iskuša prije nego mi podijeli milost i znak svećeništva Kristova. Hvala Bogu!“ (Duhovni dnevnik, 26. 2. 1943.).

Također i mnogi svećenici, posebno mlađi, vide u bl. Miroslava veliko nadahnuće za vlastito posvećenje a onda i posvećenje naroda Božjeg. On je kao svećenik, župnik, do te mjere potpunosti duhovno sazrio da je unaprijed oprostio svojim ubojicama. Svetost euharistije i nepovredivost liturgijskog prostora za bl. Miroslava imalo je veću vrijednost od vlastitog života. Sve ratne strahote kao župnika neće ga obeshrabriti, iako je tek par mjeseci svećenik, nego će doprinijeti da će se u njegovu srcu ubrzo stvoriti čežnja za mučeništvom. „Ako me hoćeš k sebi, evo me pripravna. Svoj život Ti sasvim darujem za tvoje stado. Uz tvoju milost , i ako me Ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, već ga žudim. Neka bude Tvoja volja“ (Duhovni dnevnik, 22. 3. 1944.) Reći će kardinal Angelo Amato: „Mučeništvo nije slučajni plod naše naravi. Božja Providnost po otajstvenim putovima milosti tijekom vremena priprema svjedoke Evanđelja za najuzvišeniju žrtvu.“ Vršeći redovitu župničku službu, sa svim ratnim i poratnim izazovima, on čezne da ga Gospodin učini dostojnim mučeništva. Zadnji ovozemaljski ispit prije mučeništva položio je bl. Miroslav braneći dostojanstvo liturgijskog prostora i svetost Euharistije u Buzetu 23. kolovoza 1947. („Dalje možete samo preko mene mrtva!“). Umirući izgovorio je riječi: „Isuse, primi dušu moju!“

4. Mjesto mučeništva Lanišće i grob bl. Miroslava u Svetvinčentu postali su milosna mjesta gdje se ljudsko spaja s božanskim, zemaljsko s nebeskim. Miris svetosti, poziv na oprost, proširio se iz Istre širom naše domovine do afričkog kontinenta. Oko 70 župa, kapela i mjesta trajno su obilježena likom bl. Miroslava gdje se vjernici pred njegovim relikvijama mole i trajno obnavljaju onu istu vjeru za koju je bl. Miroslav podnio mučeništvo. Bog se poslužio životom i mučeništvom bl. Miroslava kako se evanđeosko svjetlo ne bi ugasilo u Istri nakon 2. svjetskog rata. Ne samo da se nije ugasilo već se širi i zahvaća mnoga mladenačka srca koja su zalog budućnosti.

Među brojnim hodočasnicima posebno se ističu mladi a među njima krizmanici. Bl. Miroslav je svojevrsni zaštitnik krizmanika. On je podnio mučeništvo na krizmi u Lanišću, 24. 8. 1947. Oni, čitajući njegov životopis, posebno Duhovni dnevnik, osjećaju koliko im je blizak ali s druge strane i izazovan da ga slijede. Dive mu se kako bilježi svoje mane, ljudske nedostatke, ali i što sve čini da bude dobar, svet, najprije kao čovjek, a onda i kao svećenik. Poniznost, t jednostavnost je nešto što osvaja srca i potiče na promišljanje vlastitog života.

5. Deset godina malo je naspram cijele vječnosti, ali je puno za onoga koji je doživio obraćenje, pomirbu ili bio uslišan po zagovoru bl. Miroslava. Ovih deset godina bilo je deset godina upoznavanja bl. Miroslava i širenje kulta. Kao Vicepostulatura bl. Miroslava Bulešića zahvalni smo svima koji su sebe ugradili u širenje kulta bl. Miroslava, posebno našim nad/biskupima i svećenicima, redovnicima i redovnicama. Vi, dragi svećenici, posebno župnici i kapelani, organizirali ste broja hodočašća gdje su vjernici mogli upoznati duhovni profil bl. Miroslava i moliti se, u Lanišću ili Svetvinčentu. Tako Istra nije samo postala turistička destinacija nego i duhovna oaza milosti po zagovoru bl. Miroslava. Hvala i Vama, dragi štovatelji bl. Miroslava što svakodnevno molite i promičite kult bl. Miroslava. Budimo ustrajni u molitvi i vjerujmo da neće izostati zagovor bl. Miroslava te da će doći do milosnog trenutka kad će biti proglašen svetim. To ovisi o svima nama.

Pozivam na redovitu i ustrajnu molitvu bl. Miroslavu kako bi se našim srcima širio isti onaj duh kojim je bio prožet njegov život te kako bi mogli biti dobri ljudi i kršćani. Neka i obilježavanje desete godišnje beatifikacije u Poreču, u Bazilici, 28. rujna 2023. s misnim slavljem u 18 sati koje će predvoditi naš porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja bude vidljivi znak našeg zajedništva u vjeri te zahvala Trojedinom Bogu za sve milosti kojima nas obasiplje po zagovoru bl. Miroslava Bulešića.

Vlč. Ilija Jakovljević,

Vicepostulator

 

Izvor: Porečko-pulska biskupija

Radio Marija

11:15 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:15 Mali koncert
13:00 Čitamo knjigu - časni sluga Božji fra Ante Antić: „Miljokazi na putu života“ - pisma vjernicima; priredili: Ivan Macut i Dinko Aračić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2023
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.