2309 Izlozba CasoslovSvVlaha 300 19

Izložba “Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja” u organizaciji Dubrovačkih muzeja otvorena je u ponedjeljak 25. rujna u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Na otvorenju izložbe govorili su autori dr. sc. Ivica Martinović i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, a izložbu je otvorio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Izvedbom himna “Svoj oltar Vlaho podiže”, za kojeg je autor izložbe dr. Martinović ustvrdio kako je to najbolji prepjev kojeg imamo, Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Petre Potrebica dao je posebno ozračje otvorenju izložbe.

Ravnateljica Michl je kazala kako se prepiska sa Svetom Stolicom oko Časoslova sv. Vlaha vodila više godina te je istaknula kako je na ovaj dan 1723. godine napisana i potpisana dopusnica kojom se dopustilo da se Himan sv. Vlaha, koji se nalazi u Časoslovu, može izvoditi na cijelom teritoriju Dubrovačke Republike. Izložbu koju će posjetitelji moći vidjeti i koja se nalazi u dvorani Raguzina Kneževog dvora, Dubrovački muzeji su priredili u prigodi Dana europske baštine, a izloške su dobili iz više fundusa.

Profesor Martinović je u svom obraćanju istaknuo kako je na ovaj dan prije tri stotine godina Sveti zbor za obrede odobrio dvije stvari Dubrovačkoj Republici: da se na njezinom teritoriju može moliti Časoslov sv. Vlahu koji ima najveći liturgijski status za nju i da se taj časoslov tiska. Govoreći o značaju časoslova autor izložbe je kazao kako ta knjižica generira religioznu tradiciju u štovanju sv. Vlaha kao i vrlo specifičnu književnu i glazbenu tradiciju.

Dubrovčani se nisu dali natkriliti niti od jedne zapadne države u tome da oni časte sv. Vlaha jače nego što se neki svetac može slaviti, kazao je profesor Martinović. Tako su postigli da ono što su dobili za blagdan mučeništva sv. Vlaha u veljači vrijedi i za ljetni Parčev blagdan u srpnju te također da “svećenici na teritoriju Dubrovačke Republike mogu po svom osobnom izboru moliti jednom mjesečno taj Časoslov sv. Vlaha”, a sve to je generiralo jedno osobito molitveno iskustvo. Puno država je htjelo izmoliti isti status za sv. Vlaha kao Dubrovačka Republika, pojasnio je autor izložbe. Sveti zbor za obrede je četrnaest godina odlijevao tome, pa je onda dopustio takvo čašćenje i drugim državama.

2309 Izlozba CasoslovSvVlaha 300 16

Najprobraniji dijelovi Časoslova sv. Vlaha su ušli u tekstove devetnice sv. Vlaha koju je sastavio Bernard Zuzorić te su se oni proširili među pukom. Tri crkvena himna su djelo dubrovačkog isusovca Benedikta Rogačića koji je djelovao u Rimu, a čitanja o životu i mučeništvu sv. Vlaha potpisuje francuski isusovac Onore Fabri.

Biskup Glasnović je kazao kako mu je čast kao dubrovačkome biskupu reći nekoliko riječi na otvaranju ove izložbe uz 300. obljetnicu tiskanja posebnog Časoslova sv. Vlaha kojeg je Sveta Stolica službeno odobrila tadašnjoj Dubrovačkoj Republici odnosno Dubrovačkoj nadbiskupiji i metropoliji. Bio je to logičan korak jer je Republika, sedam godina ranije, u kolovozu 1716. godine, dobila i dopuštenje za posebnu misu na čast svog zaštitnika sv. Vlaha.

Spominjući nadahnuti barokni spjev “Dubrovnik ponovljen” autora Jakete (Jakova) Palmotića Dionirića, rođenog prije 400 godina, biskup Glasnović je opisao jedan prizor pjesničke mašte u kojem se sv. Vlaho obraća Svevišnjem i za Dubrovčane kaže “to je moj puk, to su moji sinovi”. Časoslov sv. Vlaha iz 1723. godine sažeo je dotadašnje tekstove i molitve i izvršio veliki utjecaj na njihovo prihvaćanje do današnjeg dana, kazao je nadalje biskup istaknuvši kako se time sv. Vlaha sjećalo cijele godine, a ne samo u veljači.

Nakon otvorenja posjetitelji su mogli pogledati izložbu na kojoj su predstavljena tri primjerka knjižice „Officium proprium sancti Blasii episcopi et martyris, Reipublicae Ragusinae protectoris“ (Vlastiti časoslov sv. Vlaha biskupa i mučenika, zaštitnika Dubrovačke Republike) iz 1723. godine. Kao dokument koji je za uporabu i tiskanje odobrio Sveti zbor za obrede 25. rujna 1723. za Dubrovačku Republiku, knjižica je rezultat polustoljetnih napora koje je Republika nakon Velike trešnje 1667. godine poduzimala kako bi crkveno institucionalizirala svetkovinu svoga Parca. Na njezinu području blagdan sv. Vlaha dobio je najviši liturgijski status “dvostruki blagdan prvoga razreda s osminom”.

Izložena su i dva rukopisa koja dokazuju autorstvo tekstova u ovom časoslovu, među kojima su najvažnija tri himna dubrovačkoga isusovca Benedikta Rogačića (1646.–1719.), koji je živio u Rimu i koji ih je u dotjeranom obliku poslao u Dubrovnik već 1687. godine. Izložbu zaključuje primjerak državne biografije sv. Vlaha u kojoj su Rogačićevi himni prvi put otisnuti izvan časoslova te dva Rogačićeva portreta.

Građu za izložbu posudili su Znanstvena knjižnica Dubrovnik i Arhiv Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku.

Ovom izložbom Dubrovački muzeji pridružili su se obilježavanju Dana europske baštine 2023., a izložba u Kneževu dvoru ostaje otvorena do kraja ove godine.

Tekst i foto: Angelina Tadić

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj
20:05 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.