2309 Blagoslov kapela Sv Kriz Posat nasl

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović blagoslovio je obnovljenu kapelu Svetoga Križa na Posatu u Dubrovniku na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa u četvrtak 14. rujna tijekom euharistijskog slavlja na kojem je sudjelovao veliki broj vjernika.

„Radost je velika kod ove male kapelice Svetoga Križa danas na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa“, kazao je na početku dubrovački biskup i dodao kako će se na ovoj misi moliti za narod i sve dobročinitelje koji su pomogli obnovu kapelice.

„U svibnju 1692. godine ovu je kapelicu Svetog Križa na Posatu u svome kanonskome pohodu obišao tadašnji dubrovački nadbiskup Giovanni Vincenzo Lucchesini. Nadbiskup ju je pregledao i u zapisniku vizitacije naveo da je obnovljena i podignuta poslije Velikoga potresa 1667. godine te kako ima samo jedan oltar i da se u njoj se slavi sveta misa na blagdan Uzvišenja Svetog Križa“, naveo je biskup Glasnović povijesne činjenice i nastavio: „I evo danas, 331 godinu nakon ovoga zapisa moga slavnoga prethodnika, dubrovački biskup s vjernicima u ovoj kapelici slavi svetu misu upravo na blagdan Uzvišenja sv. Križa i to sretnim povodom dovršetka građevinske obnove ove kapelice.“

Biskup je dodao i kako je ono što je nadbiskup Lucchesini zapisao ujedno i najstariji dokumentirani spomen o povijesti ove crkvice koja je dala ime ne samo susjednoj ulici već i čitavome ovome gradskom predjelu. Istaknuo je i kako su stari Dubrovčani gajili veliku pobožnost prema svetomu Kristovu Križu te naveo crkve i kapele koje nose taj titular kao i gradske ulice s tim nazivom. Kazao je i kako su Dubrovčani 20. stojeća nastavili tu tradiciju i postavili na vrh Srđa 1935. godine veliki jubilarni križ.

Spomenuvši kako je Uzvišenje Svetoga Križa u državnome kalendaru Dubrovačke Republike bilo među važnijim blagdanima, biskup Glasnović je primijetio kako to ne čudi jer je „Križ koji se danas časti sami temelj kršćanske vjere koju su Dubrovčani stoljećima na sve načine u svome gradu njegovali i u kojoj su živjeli, pa su tako predano častili i Golgotski Križ ne kao sredstvo mučenja i smrti, nego kao simbol spasenja i otkupljenja“. Osvrnuo se i na oltarnu sliku u kapelici na kojoj je prikazan Križ: „Možda nam se to čini kao tamni tonovi, samrtni grč i muka – mi vjerujemo i u ono što se možda na toj slici ne vidi, a to je uskrsnuće i otkupljenje koje nam je Krist zaslužio darujući sebe“.

2309 Blagoslov kapela Sv Kriz Posat nasl

„Ova slikovita kapelica koja je neizostavni dio slike Grada, kao da se svojom malenkošću stalno ogleda sa puno većim i monumentalnijim gradskim zidinama i kulom Minčetom“, ustvrdio je dubrovački biskup i nastavio: „U tom neprestanom dijalogu kapelice i zidina pokazuje se izvrsno i urbanistički genij naših predaka koji su u ovome gradu uspjeli kroz stoljeća uskladiti i malo i veliko i sićušno i monumentalno i sakralno i svjetovno u savršen sklad koji smo naslijedili i koji mi danas baštinimo. A da bismo to mogli i – što je još važnije da bi to mogli oni koji dolaze nakon nas – svetu vjeru, Sveti Križ, sakralnu kulturnu baštinu trebamo čuvati i njegovati.“

Kapelica je, nažalost, dugi niz godina bila prepuštena zubu vremena, razmišljalo se i o tomu da je se ukloni ili izmjesti, no uspjela je ostati na svome mjestu. Poštedjeli su je, uglavnom, i bič trešnje i neprijateljske bombe. Kapelica je morala čekati da se obnove druge crkve i građevine, a taj pravi trenutak očekivali su u svojim srcima ljudi ovoga gradskog predjela, časne sestre koje žive u susjedstvu i mnogi dobronamjerni prolaznici.

Dubrovački biskup također je u propovijedi ispričao nekoliko legendi koji se povezuju s nastankom blagdana, te je govorio o porukama križa i biblijskih tekstova u euharistijskom slavlju. „Paradoks Kristova križa može zbuniti svakog čovjeka“, kazao je biskup te objasnio kako je Isus „razriješio smisao križa time što ga je prihvatio“, a na to su pozvani i kršćani. Također je protumačio i kako je „veličina u služenju“.

Upravitelj župe sv. Andrije, na čijem području se nalazi kapela Svetog Križa, don Marin Lučić na kraju mise govorio je o obnovi kapelice. Kazao je kako se nakon višegodišnjih priprema 2018. godine krenulo u smjeru obnove kapelice, dobivene su smjernice konzervatora i krajem 2021. započelo se sa istraživanjima. Nakon dobivenih dozvola u studenom prošle godine započeti su građevinski radovi koji su pred ljeto ove godine završeni.

Restauratorska istraživanja unutrašnjosti su izvodili restauratorica Ana Požar Piplica i Lukša Klaić, arhivska istraživanja obavio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Voditeljica projekta bila je arhitektica Lea Đurović Ruso iz tvrtke Proto-Arch sa svojim timom. Ona je potom izradila i glavni projekt obnove i ishodila sve potrebne potvrde javnopravnih tijela. Nadzorni inženjer bio je Mario Ivušić, u ime Biskupije su radove nadzirali ekonom don Tomislav Sikavica i član Vijeća za kulturu Ivan Viđen. Sve korake u postupku izrade dokumentacije i potom izvedbe radova pratio je i odobravao nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku, posebno arhitektica Sanja Radović. Građevinske radove izvela je tvrtka Con-Teh na čelu s Đurom Golužom.

Osim njih, na radovima popravaka kapelice bio je angažiran čitav niz meštara i tvrtki koji su dali svoj doprinos u pojedinim segmentima, kao što su podovi, zvono, piturski radovi, struja, ograda, rešetke, stolarija, namještaj itd. „Svima njima neka je velika hvala što su se angažirali da se ovaj spomenik duhovnosti i umjetnosti našega grada spasi i sačuva“, kazao je župnik Lučić. Financijski troškovi obnove pokriveni su suradnjom i nadopunjavanjem više izvora: dio radova financiralo je Ministarstvo kulture kroz redoviti program zaštite nepokretne baštine, a dio radova pokriven je donacijama, a dio je pokrila sama župa sv. Andrije. Mnogi od uključenih u radove su čitav trud ili dio svoga rada također poklonili. Posebnu zahvalnost župnik Lučić je izrekao gosparu Mariju Ivušiću i njegovoj obitelji koji su se oko obnove angažirali svim srcem i vodili je pažnjom dobrog domaćina. Uz donaciju za obnovu i nadziranje radova on i njegova obitelj bili su svako doba dana i noći na raspolaganju svima koji su tu radili. „Njemu i svima gore nabrojanima neka je ‘od Boga plaća, a od ljudi hvala’“, zaključio je župnik zahvalivši i svim ostalima sudionicima slavlja obnove.

Uz upravitelja župe s biskupom je koncelebrirao fra Nediljko Jerkan iz samostana Male braće, a asistirao je đakon Sikavica. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti zbor župe sv. Andrije pod vodstvom prof. Luce Ćatić.

Tekst i foto: Angelina Tadić

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

11:00 Sveta misa - prijenos iz svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici
12:00 Kraljice Neba; Molitva - Srednji čas
12:10 Glazba
12:30 Spomendar – ur.: dr. sc. Agneza Szabo

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2023
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.