Tijekom svoje redovne opće audijencije u srijedu, 13. rujna, papa Franjo nastavio je ciklus kateheza posvećenih apostolskoj revnosti, ističući svetost liječnika siromaha i apostola mira, blaženog Joséa Gregorija Hernándeza, koji je u Venezueli ostavio nezaboravno nasljeđe
„Liječnik siromaha“, blaženi José Gregorio Hernández Cisneros, može nas nadahnuti svojim svetim primjerom.

Papa Franjo je to naglasio razmišljajući o venezuelanskim blaženicima tijekom redovne opće audijencije u srijedu, 13. rujna u Vatikanu, nastavljajući ciklus kateheza o osobama u Crkvi koje su utjelovile apostolski žar.

Sveti Otac, koji je Hernándeza proglasio blaženim 2021., osvrnuo se na venezuelanskog liječnika, laika – koji se nesebično predao u cijelosti, kako bi pomogao drugima.

Liječnik siromaha

Papa je podsjetio da je blaženik, rođen 1864., vjeru naučio prije svega od svoje majke, rekavši: „Majka me je – govorio je – od kolijevke učila kreposnosti, dala mi je da rastem u spoznaji Boga i dala mi ljubav kao putokaz“.

Sveti je Otac ponovno istaknuo kako su majke te koje su prenosile Kristovu vjeru i ljubav rekavši: „Majke su te koje prenose vjeru! Vjera se prenosi jezikom i to jezikom mama, onim jezikom kojim majke znaju razgovarati s djecom“.

Naglašavajući da je milosrđe bila zvijezda vodilja koja je usmjeravala postojanje blaženog Joséa Gregorija, Papa ga je opisao kao dobru osobu, vedre naravi, koji je, obdaren izrazitom inteligencijom i umnošću, postao liječnik, sveučilišni profesor i znanstvenik.

„Ali on je prije svega bio liječnik blizak najslabijima, toliko da je u svojoj domovini bio poznat kao „liječnik siromaha“.

„Od bogatstva novca više je volio bogatstvo evanđelja, utrošivši svoj život u pomaganje potrebitima“, rekao je rimski biskup.

„U siromasima, bolesnima, migrantima, patnicima, José Gregorio je vidio Isusa. Uspjeh koji nikada nije tražio u svijetu dobio je, i nastavlja ga i dalje dobivati, od ljudi koji ga nazivaju „svecem iz naroda“, „apostolom ljubavi“, „misionarom nade“, kazao je Sveti Otac okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra.

Raspoloživost za Božje planove

Skroman, ljubazan i uslužan čovjek, José Gregorio, nastavio je papa Franjo, bio je pokretan unutarnjim žarom, željom da u životu služi Bogu i bližnjemu.

Nošen tim žarom nekoliko je puta pokušao postati redovnik i svećenik, ali su ga u tome spriječile razne zdravstvene teškoće.

„Njegova ga tjelesna slabost nije navela da se povuče u samoga sebe, nego da postane liječnik još osjetljiviji na potrebe drugih“, istaknuo je Papa, rekavši da je prionuo uz Providnost.

Apostolska je revnost, kazao je rimski biskup, upravo to, „ne slijediti vlastite težnje“, nego raspoloživost za Božje planove.

Tako je – tim duhovnim putem – prispio do toga da je medicinu prihvatio kao neku vrstu svećeništva: „svećeništvo ljudske boli“, naglasio je Sveti Otac.

Prisnost s Gospodinom

Papa je kazao da se zapitamo odakle José Gregoriju sav taj entuzijazam i žar, rekavši da je to dolazi od jedne sigurnosti i jedne snage. Ta sigurnost je bila milost Božja, a snagu je crpio iz prisnosti s Bogom.

„Bio je čovjek molitve“, naglasio je papa Franjo.

Apostol mira

Sveti Otac je rekao da se Blaženik osjećao pozvanim dati svoj život za mir.

Blaženik je iz vjere i ljubavi prema Kristu „želio biti apostol mira“.

Međutim, njegov život službe došao je kraju, u njegovim ranim 50-im godinama života. José Gregorio, kao i obično, bio je na misi, a potom je izašao na ulicu da odnese lijek jednom bolesniku. Dok je prelazio cestu, udarilo ga je vozilo; nakon što je odvezen u bolnicu, ondje umire s Gospinim imenom na usnama.

„Njegov ovozemaljski put završava tako, na ulici dok je činio jedno djelo milosrđa i u bolnici, gdje je svoje djelo učinio remek-djelom dobra“, kazao je papa Franjo.

Zapitajmo se

Sveti je Otac potaknuo vjernike da se zapitaju kako reagiraju pred Bogom prisutnim u siromasima u našoj blizini i pred onima koji najviše trpe u svijetu.

Kako se primjer José Gregorija može nas doticati?, upitao je Papa okupljene vjernike te istaknuo: „On nas potiče da se predano posvećujemo današnjim velikim društvenim, ekonomskim i političkim pitanjima“.

Sveti je Otac zaključio današnju katehezu hvaleći Blaženika kao uzor onoga što su kršćani pozvani činiti, „prljati ruke“, biti blizu drugima u potrebi u promicanju dobra, izgradnji mira i pravde u istini.

Izvor: Vatican news