Blagdan Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta proslavljen je u nedjelju 10. rujna u Biskupiji kod Knina, jednom od četiri marijanska svetišta Šibenske biskupije. Svečano misno slavlje i procesiju s Marijinim pralikom na ostacima starohrvatske bazilike Sv. Marije predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. U koncelebraciji je bio i umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas. Ovogodišnja proslava u Biskupiji bila je ujedno i hodočašće molitvenih udruga i pokreta koje je organizirano u Godini zahvalnosti prigodom obilježavanja 725. godišnjice od osnutka Šibenske biskupije.
U homiliji biskup Rogić kazao je kako ovogodišnje okupljanje u Biskupiji, o 725. godišnjici uspostave Šibenske biskupije poziva nas gledati povijest, minula vremena, godine, desetljeća i stoljeća očima vjere prepoznajući tragove Božjeg djelovanja, prisutnosti, udijeljenih milosti kroz događaje i preko ljudi koji su bili dio Božjega plana. Naglasio je kako vjernici Šibenske biskupije žele zahvaliti Bogu za sve primljene darove, milosti, prevladane nevolje, ostvarene planove, za opstojnost u vjeri kroz sva ta stoljeća, te da žele nastaviti graditi zajedništvo vjere današnjih generacija naše Šibenske biskupije. Neka ova Godina zahvalnosti svakoga potakne na rast u vjeri i zahvalnosti, na prepoznavanje darova Božjih u našim životima, u povijesti našega Hrvatskog naroda, u našoj Šibenskoj biskupiji, rekao je.
Kazao je kako je Biskupija kod Knina posebno mjesto za koje nas veže povijest našeg naroda i gdje su korijeni vjere pradjedova. Ovdje gdje se sačuvala uspomena na odanost i pobožnost našeg naroda zagovoru Blažene Djevice Marije. Tu gdje je pronađen najstariji Gospin lik u Hrvata živi pobožni duh hrvatskog vjernika. Upravo pod tim Gospinim likom događala se duhovna obnova našeg naroda pred četrdesetak godina u prijelomnim vremenima. Stao je narod pred nebesku Majku, na koljena i s krunicom u ruci. Napravljeno je više replika ovog Gospina lika koji je kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća obišao sve biskupije i okupio vjernički narod 1984. na Mariji Bistrici – na Nacionalni euharistijski kongres. Ovaj Pralik Gospe postaje simbolom Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, još od kneza Branimira koji se 879. Zaklinje na vjernost Kristovu namjesniku – svetom ocu Papi.
Na Gospinu praliku, Marijine su ruke otvorene, kao kad prima Božju objavu spasenja od anđela Gabrijela ili kao da trajno posreduje za one koji se njezinu zagovoru utječu, Bogu je uvijek okrenuta i uvijek milosti puna. – Bili smo, vjerujem da jesmo, a potrudit se valja da i ostanemo Marijin narod, koji vjeru čuva, svjedoči i na mlađe prenosi. Prošlost. Povijest. Tolika prohujala burna vremena. Današnjica s novim i drugačijim izazovima u kojima opet postaje glavno: sačuvati vjeru u Krista Spasitelja, ustrajati u molitvi Gospi za njezin zagovor, sačuvati vrijednosti, sačuvati čovjeka kako ga je Boga stvorio, sačuvati obitelj, zajedništvo, poštenje, domoljublje i čovjekoljublje. U vjeri gledati u budućnost, s nadom, pouzdanjem i zalaganjem – činiti što je do nas, poručio je izemđu ostalog biskup Tomislav Rogić.
Župnik i gvardijan u Kninu fra Josip Gotovac kazao je kako je Gospin pralik simbol hrvatske povijesti, vjere i zajedništva. „Ovaj dan je za nas značajan jer nas veže s našom prošlosti i daje nam snagu za budućnost. Čovjek koji se oslanja na temelje koji su satkani od predaka, zna kakva će mu biti budućnost“, rekao je. Ukazao je na važnost molitvenih pokreta i zajednica za jednu župu i biskupiju.
Izvor: Šibenska biskupija
