P1011454 2 2048x1536

Blagdan Rođenja Marijina, Male Gospe, u petak, 8. rujna, svečano je proslavljen u župi Rođenja BDM u Privlaci. Koncelebrirano misno slavlje u privlačkoj župnoj crkvi, potom i procesiju s Gospinim kipom kroz središte Privlake, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Gledati ono što Bog nama čini u našem životu i ući u odnos duhovnog majčinstva s Bogom poticaji su nadbiskupa Zgrablića u duhu blagdanskog Evanđelja na rođendan Marije koji ima duboke povezanosti s nama ljudima.

„Bogu zahvaljujemo za sve što je predvidio i učinio u životu Marije, ali otkrijmo i ono što Bog čini nama, u našem životu. Bog se želi rađati u našem životu, da ja budem njegova aktivna duhovna majka u rađanju Boga za ovaj svijet, pri čemu ću biti najdublje povezan s Bogom kao što je majka povezana s djetetom, slikovito rečeno“ poručio je mons. Zgrablić.

U navještenom Evanđelju ne spominje se Marijino rođenje niti o njemu imamo podatke. „Datum 8. rujna slavi se jer je toga datuma u 5. stoljeću izgrađena i posvećena crkva nad kućom gdje su živjeli Joakim, Ana i Marija. Od tada se širio spomen Marijinog rođenja“ rekao je nadbiskup.

Evanđelje o Isusovom rodoslovlju počinje sa stalnim nabrajanjem muške linije rađanja, sve do Jakova, kad se kaže da se Jakovu rodio Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus Krist. Na tom mjestu prekida se dotadašnja logika nabrajanja imena iz Isusovog rodoslovlja, naglasio je nadbiskup. Potom slijedi spomen odnosa Marije i Josipa i Josipove uloge u Isusovom rođenju.

Među navedenim ljudima mnogi nisu bili sveti. „Među njima ima bludnica, ubojica, onih koji su radili nevolje. To je sažetak povijesti. U tom sažetku povijesti koji prethodi Isusu i mi možemo gledati sažetak naše povijesti, našeg života, kad Bog usprkos naše grešnosti izvodi nešto veliko u nama i našem životu“ rekao je nadbiskup.

U prvom dijelu Evanđelja govori se o naravi, rađanjima ljudi na prirodan, biološki način, a u drugom dijelu Evanđelja spominje se nadnaravni Božji zahvat u rođenju Isusa Krista od majke Marije, koja je začela po Duhu Svetom.

 

„Blagdanska liturgija govori nam kako se rođenje Isusa, kao što se dogodilo u Mariji, događa i u našem životu. Jer Bog želi da i u našem životu bude duboka, čvrsta veza koja je bila u Mariji koju je Bog izabrao i unaprijed je oslobodio od ljage istočnog grijeha – da se i u našem životu rodi Isus Krist. Da mi pod svojim srcem nosimo Isusa“ rekao je mons. Zgrablić. Potrebu duhovnog rađanja Krista potvrđuje i Isusova riječ učenicima da su njegova majka i braća svi koji vrše volju njegovog Oca na nebesima.

„Isus nam naznačuje u koji odnos on s nama želi ući – u duboki odnos živoga Boga. Kao što je Bog izabrao Mariju, Bog je izabrao i nas da se rodi u našem životu. Dakle, trebamo vršiti volju Očevu“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Odnos duhovnog majčinstva kojeg Bog želi uspostaviti s nama nadbiskup je pojasnio razmatrajući spomen Josipa u navještenom Evanđelju.

„Josip je u dubokom odnosu i vezi s Marijom, on je zaljubljen u Mariju. Prema tome, otkrivati volju Božju možemo da budemo zaljubljeni u onoga koji predstavlja Mariju, u ono što se događa u Mariji. Da ljubimo i otkrivamo što Gospodin vrši u našem životu. Da smo za to zainteresirani, da u to želimo ući kao zaručnik koji se želi oženiti sa zaručnicom; da i mi želimo ući u sve dublji odnos kojeg Gospodin čini s nama u našem životu“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je Josip slika osobe koja vrši volju Božju.

Evanđelje kaže i da je Josip pravedan. To je pravda i nepravda koja se razlikuje od našeg uobičajenog poimanja pravednosti, rekao je mons. Zgrablić.

„Josip je bio pravedan i Mariju nije htio izvrgnuti sramoti, nego je potajice napustiti. Dakle, Josip gleda što Bog čini u Marijinom životu. I mi gledamo što Bog čini u našem životu. Moraš to vidjeti. Vjera ti prihvaća ono što Bog čini u tvom životu. Gledamo Boga koji je velik i čini nešto veličanstveno – Bog želi da budeš njegova duhovna majka, da budeš čovjek po kojem se Bog rađa u tvom životu. Bog želi sklopiti tako duboki odnos života s tobom“ poručio je nadbiskup, rekavši da smo pravedni kad pošteno vidimo što Bog čini u našem životu. „Mi smo pred Bogom često nepošteni, jer ne vidimo što Bog čini nama u životu. A što to Bog nama u životu ne čini, a da imamo“ naglasio je nadbiskup, istaknuvši da nam Bog daje život i brojne milosti u njemu.

„Naša je nepravda da Boga ne vidimo i ne prihvaćamo. Stalno bismo trebali zahvaljivati Bogu za ono što čini u našem životu. Isus je došao otkriti nam volju Božju, da otkrijemo što Bog čini u našem životu. To vidi Josip! Ako prihvaćamo volju Božju, pravedni smo kao i sv. Josip“ rekao je nadbiskup.

 

Poniznost znači istovremeno vidjeti Božju veličinu i vlastitu grešnost

Namjera Josipa da napusti Mariju izraz je krajnje Josipove poniznosti. „Josip ne razumije što se događa s Marijom. Josip nešto što ne razumije radije želi napustiti, preuzeti sramotu na sebe, ‘Marijinu krivnju’ primiti na sebe, ali nikome učiniti zlo – to je krajnji znak Josipove poniznosti“ naglasio je mons. Zgrablić, poručivši: „Da bismo ušli u slavlje Marijinog rođenja, da bi to bio događaj našeg života, moramo ući u pravednost i poniznost.

Poniznost nije da osoba dozvoljava da se netko izruguje s njom, da podnosi nevolje koje joj drugi čini pa taj kaže da je to njen križ, da će biti ponizan. To nije poniznost. Nitko nema pravo drugoga vrijeđati i ponižavati. Nego, poniznost je život u istini, kako je lijepo rekla sv. Terezija Avilska. Moramo živjeti u istini“ poručio je nadbiskup, upozorivši da smo zarobljeni grijehom čije su posljedice velike.

„S jedne strane, poniznost je vidjeti neizmjernu Božju veličinu, koliko je Bog velikodušan prema nama i što Bog čini za nas. Bog nas neizmjerno ljubi i daje nam svoga Sina koji umire za nas, da nam kaže koliko je Bogu stalo do čovjeka. Poniznost je vidjeti tu veličinu. Bogu je do mene stalo. Bog na mene računa.

Prvi dio poniznosti je da čovjek vidi Božju dobrotu i ljubav. To je veliko svjetlo koje će nas obasjavati i u isto vrijeme ćemo vidjeti našu veliku grešnost. Isusov križ nam istovremeno pokazuje Božju ljubav i strahote našeg grijeha. Nismo svjesni koliko je velik grijeh kojeg činimo. Posljedice grijeha su tako velike da je, da uništi taj grijeh i smrt, Bog morao umrijeti za to“ rekao je nadbiskup. Upozorio je na dvije duhovne krajnosti: kad samo prihvaćamo Božju ljubav ne misleći na naše grijehe i ako gledamo samo naše grijehe.

„U poniznosti istovremeno vidimo Božju veličinu, dobrotu i našu grešnost. Gospodina možemo slaviti jer znamo da nas je On otkupio, oduzeo naš grijeh, sve nam je oprostio, ljubi nas i ništa nam neće nauditi. To je istinska poniznost. To je život u istini. Kad vidimo istinu i što je Bog učinio u našem životu, vidimo i shvaćamo Božju volju za nas, primijenjenu u našem životu. Onda ne živimo u laži, nego u istini“ poručio je zadarski nadbiskup.

 

Poput Marije, i mi smo pozvani rađati Boga za ovaj svijet

Mons. Zgrablić razmatrao je i značenje Josipovog sna u kojem mu anđeo kaže da se ne boji uzeti Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je po Duhu Svetome začeto. U snu se događa poticaj za Josipovo prihvaćanje nastale situacije.

„Ne boj se uzeti! Prihvati! Imaj hrabrosti! Prihvati ono što Bog čini u Marijinom životu, jednom u povijesti, ali i ono što Bog čini u tvom životu, ovdje i sada. Ako si ovako živio, ne boj se to prihvatiti. Prihvati to“ potaknuo je mons. Zgrablić u duhu potrebe da svatko prepozna što je pozvan prihvatiti, koje situacije, osobe…

„Anđeo je Josipu rekao da će mu on nadjenuti ime Isus. Josip daje ime Isusu, ali ne bira koje ime će mu dati, nego ono što mu je rekao anđeo. Roditelji daju ime djetetu, dakle, oni koji su najdublje povezani, koji su dio djetetovog života.

To Bog i nama govori, da mi damo ime njegovom Sinu. Da uđemo u tako duboki odnos s Isusom kao što roditelji ulaze u odnos svoga djeteta da mu imaju pravo dati ime. Bog i nama želi dati povjerenje da uđemo u taj duboki odnos i Isusu damo ime. Ali ne bilo koje ime, nego što nam je Bog objavio, progovorio, to prihvaćamo“ rekao je nadbiskup, naglasivši da moramo poznavati Isusa kakav se objavio, a ne od njega ‘uzimati’ samo ono što odgovara našem nahođenju.

„Boga poznajemo kada poznajemo njegovog sina Isusa. Poznajući Isusa i dajući mu ime, ulazimo u vječni život. I nadjenut će mu ime Emanuel, što znači, s nama Bog, kaže Evanđelje. Da mi Isusu damo ime Emanuel. Da znamo da je on s nama Bog, da je on prisutan s nama, u našem životu“ naglasio je nadbiskup.

„Blagdan Marijinog rođenja je velika zahvala Bogu da je Bog započeo nešto novo u Mariji, da je zaista započeo novi svijet za ovaj svijet. Zahvaljujemo za Mariju, našu nebesku majku koja je živjela u povijesti.

Ali, Marijin rođendan ima duboke veze s nama u značenju da Bog bude Emanuel. I mi smo izabrani rađati Boga, primati ga, da Duh Sveti djeluje u nama. Da povjerujemo da je novost započeta u nama djelo Duha Svetoga, novi život kojeg je Krist dao svojim uskrsnućem. Veličajmo velika djela Gospodina kao što je to činila Marija“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić.

 

Na početku mise, nadbiskup je blagoslovio novi kameni ambon u župnoj crkvi. Primamo Isusovu hranu sa stola njegove riječi i stola njegovog tijela te je ambon važan kao euharistijski stol, oltar, rekao je mons. Zgrablić.

„Ambon je mjesto s kojeg nam Bog progovara. Nakon čitanja, čitač kaže Riječ Gospodnja, a puk uzvrati Bogu hvala. To je sveto mjesto jer odatle nam govori Onaj koji je svet“ rekao je nadbiskup, potaknuvši da prihvaćamo Božju riječ.

Bilo je to prvo liturgijsko slavlje koje je mons. Zgrablić predvodio u Privlaci kao zadarski nadbiskup. Na kraju mise, podsjetio je da je dugo surađivao sa s. Ivanom Šango, uršulinkom rodom iz Privlake. Pohvalivši plemenitost te redovnice, nadbiskup je rekao da je s. Ivana svaku osobu gdje je djelovala znala po imenu, u svom je okruženju uvijek pozdravljala ljude i zadržala bi se s njima u razgovoru.

Nadbiskup je zahvalio Privlačanima što čuvaju spomen na don Eugena Šutrina koji je bio privlački župnik kojeg su komunisti ubili 1945. u 31. godini života. Nadbiskup je poželio da taj Božji ugodnik bude proslavljen čašću oltara i da župna crkva u Privlaci postanje svetište don Eugena Šutrina.

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 

Radio Marija

13:00 Čitamo knjigu - Alfred Schneider: Mariologija
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba
14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - II. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 2. DAN FATIMSKA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.